Prema posljednjem popisu stanovništva iz travnja 1991. godine Bosna i Hercegovina je imala 4,350.000 stanovnika. Zbog njezine burne povijesti i smještenosti na raskrižju svjetova, stanovništvo čine različite etničke grupe od kojih većina pripada određenoj vjerskoj zajednici. Oko 43 % stanovnika bili su Muslimani koji će tijekom rata 1993. preuzeti naziv Bosnjaci; 31 % bili su pravoslavni Srbi, a blizu 18 % Hrvati katolici. Na referendumu, koji je održan 1. ožujka 1991. godine većina građana Bosne i Hercegovine opredijelila se za nezavisnu državu. Tako je Bosna i Hercegovina nakon Slovenije i Hrvatske prestala biti jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na glasanje je izišlo 63,04 % glasača od kojih se 62,63 % opredijelilo za samostalnu državu.

Bosna i Hercegovina se danas, nakon četverogodišnje agresije i teških ratnih sukoba, sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (Bošnjaci muslimani i Hrvati) koja zahvaća 51 % teritorija i Republike Srpske kojoj pripada ostalih 49%. Na čelu države nalazi se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine s predstavnicima tri većinska naroda. Postoji i ministarsko vijeće te dva doma: dom naroda i dom zastupnika.
Entiteti imaju svoje vlade, a teritorij Federacije BiH podijeljen je na kantone, a zatim na općine.

Na prostoru BiH postoje tri vojske: Armija BiH, Hrvatsko vijeće obrane i Vojska RS, a sve su pod kontrolom međunarodnih vojnih snaga i NATO-a. Prema podacima Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH od početka rata u Bosni i Hercegovini pa do kraja 1995. godine poginulo je ili nestalo 278.800 stanovnika ili prosječno dnevno 204 lica. Sa kućnog praga je na različite načine izvan granica BiH protjerano 1,250.000 stanovnika ili 28,4 % predratne populacije dok je unutar granica raseljeno 1,370.000 stanovnika ili 31,2 %.