Vječne vrednote

(nastavak)

Priča se da je Marko Marulić uprvoj mladosti vrlo obijesno živio i da se obratio tek nakon događaja u kojem je mjesto njega zaglavio njegov najbolji prijatelj. To nije isključeno, jer je Marulić i sam priznao da je bio grešnik i da se obratio. No da bi se čovjek obratio nije nužno potreban neki tragičan događaj. Priče su nastale možda stoga što je Marulićevo obraćenje bilo iznenadno i naglo, pa su se obične ljudske fantazije potrudile da ga na svoj način motiviraju i objasne.

Marulićevo duboko obraćenje može se rastumačiti iz njegove ćudi i iz vanjskih prilika. Uzmimo mlada čovjeka koji voli užitak.Ako je on plitka uma i gruba osjećaja, on će okusivši zemaljske slasti zadovoljiti se svinjskim žirom izgubljenog sina i ustrajati u blatu. Ako je pak takav zalutali jačeg uma i finijeg osjećanja, neće naći zadovoljstva u grešnom uživanju, ali ako je bez vjere neće mu se moći niti oteti, pa će padati sve dublje u melankoniju, i lako će  svršiti i samoubojstvom.  Ako pak ima vjeru u Boga ili mu se ona po milosti Božjoj vrati u tim teškim danima , što češće biva, trgnut će se zalutali i poći će od stvorova k njihovom Stvoritelju. To je najkraća psihilogija obraćenja uopće. Slično je bilo i s Marulićem.

Svu je njegovu dušu zanosila zemaljska ljepota i što je taj zanos bio veći, to je veća bila i bol radi prolaznosti te ljepote i zemaljskih užitaka. I njegovoj duši sve se više nameće misao da se posve odrekne svega prollaznoga i bori se samo za vječno. Kad mu je smrt otela brata, bio je to dovoljan udarac da ga zauvijek otisne na put za koji je bio uvjeren da je najbolji. Od sada će do posljednjeg svojeg daha – gotovo punih pedeset godina – dovikivati svijetu: Jedno je samo potrebno: da Bogu služimo i vječnu sreću nađemo.

To je jezgra svih Marulićevih  djela: Živjeti kreposno da proslaviš Boga i budes sretan i s ovu i s onu stranu groba.

Svetac je ideal kojeg Marulić stavlja kršćanima pred oči. A da se postane svetim, nejprije se mora nadvladavati požude. A to je duga borba u kojojo valja pobijediti sebe i sobom zapovijedati.

(nastavlja se)

                           (Iz:Kalendar spomenica 2001, Župni ured Savski Nart)