ODRŽAN OKRUGLI STOL

NA TEMU PRAVA I MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG POVRATKA

U finoj i tolerantnoj atmosferi 17.10.2007. godine u organizaciji Otvorene kuće – Centra za mir i kulturu dijaloga, projekta kojeg sufinancira Europska Unija, a provodi HKD Napredak, u Srpskom kulturnom centru Modriča održan je okrugli stol na temu Prava i mogućnosti održivog povratka.

Budući da je još uvijek, po službenim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, velik broj raseljenih i izbjeglih građana BiH, te da s druge strane postoji veliki interes za povratkom, govor i rasprava o povratku posebice o održivom povratku i više je nego potrebna.
O važnosti i uspješnosti okruglog stola govore i oni koji su se odazvali pozivu među kojima su: Vladimir Pandurević, izaslanik Europske komisije u BiH; Mario Nenadić, pomoćnik ministra Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH; Josip Juras, generalni konzul RH u Tuzli, Blaž Župarić, ministar Vlade Županije Posavske; Rade Zorić, načelnik odjela Ministarstva za izbjegla i raseljena lica RS; Bojan Vidić, zamjenik načelnika općine Modriča; prof.dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak, ostali predstavnici vlasti, veliki broj predstavnika nevladinih organizacija, te vjerske vođe različitih konfesionalnih skupina.

Na samom početku gđa Slavica Šerić, voditeljica projekta Otvorena kuća – Centar za mir i kulturu dijaloga poželjela je dobrodošlicu svima prisutnima.

Slijedili su uvodi na temu Prava i mogućnosti održivog povratka, odnosno njegov pravni, socijalni i ekonomski aspekt.
Pravni okvir održivog povratka predstavio je Mario Nenadić, pomoćnik ministra Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo. U svrhu kvalitetnije i konstruktivnije diskusije smatrao je potrebnim upoznati sudionike sa stanjem u ovoj oblasti, te dao kratki pregled stanja. Tako, po službenim podacima Ministarstva, još uvijek veliki broj nekadašnjih građana BiH, odnosno 400.000 osoba, koji su je napustili u razdoblju između 1992.-1995.godine, danas živi izvan nje. S druge strane što se tiče interesa za povratkom preko 40.000 obitelji traži rekonstrukciju stambenih jadnica upravo u svrhu povratka. Zabrinjavajući podaci su da u BiH danas 3.743 kuće povratnika nisu priključeni na električnu energiju, ta da u 43 općine na 106 lokaliteta živi 2.540 obitelji u različitim vidovima kolektivnog zbrinjavanja.

Sa socijalnim aspektom održivog povratka, kroz iskustva u proteklih 9 godina rada na programima održivog povratka na području BiH, upoznala nas je Elizabeta Lukačević iz Biro za ljudska prava, Tuzla. Smatra da se stvarni život odvija na nivou lokane samouprave, te rad s predstavnicima mjesnih zajednica navodi kao najvažniju kariku u odnosu građana i vlasti. Ističe problem donatorske politike koja ulaže u rekonstrukciju ali zanemaruje ulaganje u ljudski i društveni kapital. Potrebnim smatra promjenu politike donatora kao i nužnost postojanja zajedničkog stava da se održivi povratak može se ostvariti samo ako se zajedno radi rekonstrukcija, jačanje kapaciteta povratnika u socijalnom smislu i ekonomski oporavak.

Bojan Vidić, zamjenik načelnika općine Modriča preko projekata i razvojnih programa na razini općine Modriča uveo nas je u ekonomski aspekt održivog povratka. Vidić je dao kompletan pregled stanja na području općine kao i sve ono što institucije općine Modriča poduzimaju kao i na što u svom radu stavljaju naglasak.. Ukazao je na nepostojanje jedne jasne ekonomske politike kako na nivou entiteta tako i na državnom nivou, te izrazio nezadovoljstvo procesom privatizacije na području općine koja nije dala željene efekte. U svrhu definiranja onoga što bi trebalo da utječe na razvoj općine, usvojen je dokument pod nazivom Strategija razvoja općine Modriča za period 2005. - 2009., u kojoj je naglasak stavljen na tri komponente, a to su: infrastruktura, razvoj poljoprivrede i pokušaj zapošljavanja. Naveden je veliki broj projekata koji su usmjereni na poboljšanje i razvoj navedenih elemenata.

U vrlo živoj diskusiji isplivali mnogi problemi s kojima se kako povratnici tako i domicilno stanovništvo svakodnevno susreće. Veliko nezadovoljstvo upućeno je Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica kao i Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica RS koji su raspisali javni oglas iz programa održivog povratka za koji očito nije bilo dovoljno sredstava. Nameće se pitanje raspisivanja natječaja na državnoj razini budući da prikupljanje dokumentacije poprilično košta, ukoliko sredstva nisu osigurana. Većina prisutnih složila se da nema pravih projekata održivog povratka, jer sve ovisi o samoorganizaciji povratničke populacije. Na nedostatak dobrih projekata održivog povratka upozorio je i Vladimir Pandurević, izaslanik Europske komisije u BiH. Puno je problema koji onemogućavaju normalan život i svakodnevnu egzistenciju među kojima je i problem transparentnog davanja poljoprivrednog dobra u zakup kao i problem zdravstvenog osiguranja. Pokazalo se da je procesu povratka potrebno uložiti još puno truda i financijskih sredstava kako bi se osigurali uvjeti za dobrovoljan povratak i skladnu reintegraciju, jer kao što je Nenadić naglasio ljudi se ne vraćaju u BiH zato što im dobro tamo gdje sad jesu, nego zato što bi im bilo lošije tu gdje bi se vratili, te da nije potrebna promjena politike donatora nego nas i naših projekata.

Kako održiv i siguran povratak u sebi podrazumijeva mnoštvo različitih elemenata koji su međusobno povezani kao i komunikaciju na svim razinama vlasti, posebno lokalne vlasti, nevladinih organizacija, predstavnika vjerskih zajednica, ovaj okrugli stol potaknuo je diskusiju ali i omogućio razmjenu kontakata i informacija o samom procesu povratka, zaprekama, poticajima povratka kao i razmjenu iskustava.

Asistentica Blaženka Krajina

Pogledajte ostale fotografije