VRTI MI SE U GLAVI… (VRTOGLAVICA)

Vrtoglavice dosta često za posljedicu imaju padove. Kod mladih osoba uopćeno govoreći ti padovi nemaju neku veću važnost, ali kod osoba u odmaklim godinama situacija je mnogo drugačija. Naime u oko 30 % osoba iznad 65 godina dogodi se da u toku jedne godine jedanput padnu, i u 5 % slučajeva ovi padovi provociraju različite prijelome, medju kojima dosta često i prijelom vrata butne kosti sa posljedičnom nepokretnošću (prijelom ovog tipa skoro obavezno zahtijeva hitnu kiruršku sanaciju radi ponovnog uspostavljanja normalne pokretnosti).

Vrtoglavica se osjeća kao naglo nastala slabost povezana sa posebnim situacijama ili pozicijama našeg tijela (na primjer kada dosta brzo i naglo okrećemo glavu ili kada se dignemo dosta naglo iz ležećeg ili sjedećeg položaja). Opisuje se kao da se naše tijelo ili predmeti koji nas okružuju okreću kao na kružnoj ljuljašci, ili da se sve ljujlja kao da se nalazimo na nekoj barci/brodu (prividno kretanje okoline).

Uopćeno govoreći banalna vrtoglavica nije udružena sa nekom težom sintomatologijom (mučnina, bolovi u prednjem dijelu grunog koša, drhtavica), često se radi o jednom kratkotrajnom fenomenu koji se, medjutim može ponavljati.

To je najčešći oblik vrtoglavice i ne treba je poistovjetiti sa takozvanom sinkopom (smetnja u moždanoj cirkulaciji/perfuziji; opisuje se kao navlačenje jedne vrste crnog zastor ispred očiju sa ili bez osjećaja iskrenja ispred očiju), ili vrtoglavicom nastalom prilikom putovanja (kinetosa, morska bolest).

Vrtoglavica i krvna cirkulacija

Dosta često, vrtoglavica se manifestira u jutro, kada se dižemo iz kreveta, ili kad se naglo dignemo iz sjedećeg u stojeći položaj. U ležećem ili sjedećem položaju, znatan dio krvi u našem cirkulacijskom sustavu, nalazi se u donjoj polovici tijela (poglavito u nogama i stopalima). Normalno naš organizam posjeduje jedan sustav regulacije koji prilagodjava krvnu cirkulaciju položaju našeg tijela. Naime, kada se dižemo, taj sustav regulacije ima za zadaću da ubrza protok krvi u glavi/mozgu. S godinama taj regulacijski sustav ima tendenciju da djeluje dosta sporo; osim toga, poradi arteriskleroze naše arterije nisu više tako elastične kao u mladosti, stoga protok krvi u njima postaje usporen. U takvim uvijetima, kada se naglo dignemo javlja se smanjenje protoka krvi u mozgu, a u odredjenim situacijama, za nekoliko desetinki sekunde, može čak potpuno izostati; a kao posljedica toga javlja se vrtoglavica.

Drugi tipovi vrtoglavice

Osim gore navedenog, vrtoglavica može biti prouzročena i drugim čimbenicima.

• Dosta često je u svezi uzimanja odredjenih lijekova a najčešće, lijekova za snižavanje krvnog tlaka ili lijekova za umirenje. U ovakvim situacijama, neophodno je informirati liječnika ukoliko dodje do smetnji (vrtoglavica), budući da za liječenje odredjenih bolesti danas postoji više terapijskih mogućnosti. Tako se u mnogim slučajevima promjenom uzročnog lijeka sa lijekom sličnog učinka, može u potpunosti riješiti problem.

• Vrtoglavice povezane sa smetnjama u unutarnjem uhu u kome je smješten aparat za ravnotežu, manifestiraju se u slučaju odredjenih infekcija (upala sredjeg uha, gripa…), fizičkih trauma ili ako naglo pokrećemo glavu.

• Odredjeni tipovi vrtoglavice mogu biti udruženi sa trovanjima (ugljični monoksid, alkohol, nikotin…), a u pravilu su prolaznog karaktera i isčezavaju sa otklanjanjem uzroka.

U svakom slučaju, ukoliko se ne osjećate dobro, imate zviždanje/pištanje u ušima, ponavljane vrtoglavice; konsultirajte se sa Vašim liječnikom koji će prema potrebi obaviti odredjene pretrage radi otkrivanja uzroka Vašim smetnjama, a samim tim i odrediti specifično liječenje.

Korisni savjeti u ograničavanju rizika od padova u slučaju vrtoglavice

Vrtoglavice dosta često za posljedicu imaju padove. Kod mladih osoba uopćeno govoreći ti padovi nemaju neku veću važnost, ali kod osoba u odmaklim godinama situacija je mnogo drugačija. Naime u oko 30 % osoba iznad 65 godina dogodi se da u toku jedne godine jedanput padnu, i u 5 % slučajeva ovi padovi izazivaju različite prijelome, medju kojima dosta često i prijelom vrata butne kosti sa posljedičnom nepokretnošću (prijelom ovog tipa skoro obavezno zahtijeva hitnu kiruršku sanaciju radi ponovnog uspostavljanja normalne pokretnosti).

Da bi se izbjegle provocirajuće situacije za pojavu vrtoglavice, a samim tim i padovi, osobama koje imaju smetnje ovog tipa, korisno bi bilo slijediti odredjene preporuke:

Ujutro kada se dižete iz kreveta:

• izbjegavajte ustajati u mraku ili u sjeni (korisno bi bilo imati svjetlo u blizini kreveta)

• prije nego se dignete ostanite na trenutak u sjedećem položaju

• ustajte polagano

• ukoliko nosite naočale, stavite ih prije ustajanja

U Vašem domu:

• izbjegavajte tepihe i podne zastirače ne pričvršćene za pod ili koji se posklizavaju

• razmjestite namještaj ostavljajući širok prostor izmedju njih tako da ne smetaju prilikom prolaza

• osigurajte dobro osvjetljenje u vašem domu

• budite oprezni ako imate kućne ljubimce

• budite oprezni kada se penjete stepenicama

• u kupaonici u kadi postavite protiv-sklizajuci zastirač; a u koliko imate poteškoća prilikom kretanja, radi lakšeg ustajanja/oslonjanja korisno je na zid instalirati rukohvat

Na ulici:

• nosite nisku i udobnu obuću sa neklizajućom potplatom

• izbjegavajte izlaziti kada postoji povećana opasnost od poklizavanja (snijeg, led, kiša)

• prilikom kretanja ulicom koristite pločnik ako ga već ima

• ukoliko imate poteškoća prilikom kretanja koristite radi veće stabilnosti, štap ili kišobran

• izbjegavajte izlaziti noću osim ako niste u pratnji

Iako su gore navedeni savjeti poglavito namjenjeni osobama starije dobi i onima koji imaju odredjenih smetnji prilikom kretanja, a povremeno se žale na vrtoglavice, nije na odmet prisjetiti ih se i onima koji nemaju tih smetnji.

vrati se na početak