Talijanska izreka da "vino čini krv dobrom" (Il vino fa buon sangue !), poznata je još od davnina, a u posledje vrijeme je se pobudila velika pažnja o zaštitnom učinku alkoholnih pića na bolesti srčano-žilnog sustava.

Naime Americko kardiolosko udruzenje (AHA – American Heart Association) skoro je publiciralo izvjesce o tkz. zastitnom ucinku vina (pogotovu crnog/crvenog) na bolesti srcano-zilnog sustava (Goldherg I, Mosca L, Piano MR: Wine and your heart. A Science Advisory of the American Heart Association. Circulation 2001: 103, 472).

Vise od 60 klinickih istrazivanja koja su uputila na obrnut omjer izmedju umjerene konzumacije alkoholnih pica i pojave srcano-zilnih oboljenja, ponukalo je, prema AHA, da se ti rezultati interpretiraju sa odredjenom dozom opreza zbog prisutnosti odredjenih udruzenih cimbenika kao sto su npr. odredjeni obicaji, prehrana i opci nacin zivota.

Prema AHA, ovi i drugi cimbenici podsticu da se kriticki prestrukturira tkz. "francuski paradoks", po kome je mnogo manja pojava bolesti srcano-zilnog sustava u francuskoj populaciji na spram americke populacije usprkos analognoj konzumaciji masnoce u prehrani, i da je to prouzroceno zahvaljujuci sirom konzumacijom vina u Francuskoj.
Teskoce da se izvedu definitivni zakljucci iz istrazivanja , o uzajamnom omjeru izmedju alkoholnih pica i bolsti srcano-zilnog sustava, proistice prije svega, prema AHA, u razlicitosti metoda istrazivanja, gresaka u procjenjivanju konzumacije alkoholnih pica i u razlicitom individualnom odgovoru na tu konzumaciju; osim toga postoje promjene u konzumaciji koje se mogu vremenski verificirati, a sve to podstice podcjenjivanju njegova efekta.

Za sada, prema AHA, epidemioloski podaci, iako navode na hipotezu o dobrotvornom efektu vina na krvo-zilni sustav, ne mogu se smatrati definitivnim.

Osim gore navedenog AHA je istrazila i biolosku osnovu zastitnog ucinka alkoholnih pica na srcano-krvo-zilni sustav, razmatrajuci sljedeca tri gledista:
Antioksidantni ucinak vina.

Napominje se da vino, posebno crno/crveno, sadrzi polifenole, kao sto su resveratrol i flavinoid, koji, in vitro, sprecavaju oksidaciju lipoproteina; ovi sastojci su prisutni i u drugim alkoholnim picima kao sto je crno pivo i druga bezalkoholna pica, kao sto su vocni sokovi. 

Istrazivanja o ucinku resveratrola na arteriosklerozu obavljena na eksperimentalnim zivotinjama, dala su suprotno. Osim toga, sam alkohol moze izazvati i pro-oksidantni ucinak, kako je pokazala udruzenost prkomjernog unosa alkoholnih pica i povecana pojava usno-zdrijelnog karcinoma kod jakih alkoholicara.

AHA zakljucuje, zaustavljajuci se na trenutacnim rezultatima, da nije potvrdjeno da konzumacija vina ima zastitni ucinak na arteriosklerozu imajuci antioksidantni ucinak, ucinak podjeljen sa ne alkoholnim namirnicama kao sto je voce i biljni proizvodi. 

Antitrombotski ucinak

AHA drzi da unos/konzumacija ne veca od 60 g alkohola na dan razvija antitrombotski ucinak, dokazan in vitro smanjenim sljepljivanjem trombocita (sprecava formiranje trombusa); za ovaj ucinak bili bi odgovorni resveratrolol i drugi polifenoli sadrzani posebno u crnom/crvenom vinu. Neka istrazivanja napominju moguc ucinak na sprecavanje izgradnje prostaglandina, ucinak analogan Aspirinu. Jos nisu definirani eventualni ucinci alkohola na druge vidove koagulacije (zgrusavanja krvi), ali izgleda da alkohol smanjuje nivo fibrinogena i stanicnih cimbenika koagulacije. 

AHA zakljucuje, predpostavljajuci da jedan umjeren unos alkoholnih pica smanjuje sljepljivanje trombocita razvijajuci tako antitrombotski ucinak slican ucinku Aspirina.

Izmjena lipoproteinskog omjera

Poznato je da alkohol provocira povecanje nivoa HDL-holesterola u plazmi (zastitni holesterol); 1-2 case vina mogu ga povecati do od prilike 12 %, povecanje analogno fizickoj aktivnosti i fibratima (lijekovi u lijecenju hiperkolesterolemije). U svakom slucaju jos ne postoje kontrolirana istrazivanja koja bi potvrdila korisnost alkohola u povecanju HDL-Holesterola, suprotno pozitivnom ucinku dobivenom sa statinima (druga grupa lijekova u lijecenju hiperholesterolemije) u primarnoj zastiti od arteriosklerose i fibrata u sekundarnoj zastiti.
Na kraju AHA uzima u razmatranje i stetne ucinke alkohola, podvlacuci, na prvom mjestu, potrebu u pazljivoj procjeni njegovih eventualnih korisnih ucinaka.

nazad na naslovnicu