Alkoholna pića štetno djeluju na naše zdravlje, isto koliko pušenje cigareta i povišen krvni tlak: Internacionalno istraživanje objavljeno u The Lancet

Pijenje alkoholnih pića štetno djeluje na naše zdravlje, isto koliko pušenje cigareta ili povišeni krvni tlak. Ovu alarmantnu činjenicu objavila je grupa internacionalnih istraživača (među kojima stručnjaci iz Švicarske, USA, Kanade i Švedske) koja je provela jednu kliničku studiju publiciranu u The Lancet.

Prema izjavi jednog od odgovornih za istraživanje, Prof. Robin Room iz Centre for Social Research on Alcohol and Drugs na Štotkolmskom Univerzitetu, alkoholna pića su bila individuirana kao čimbenici rizika u čak 60 patoloških stanja. Globalno uzeviši  oko 4 % od svih bolesti direktno je povezano sa pijenje alkoholnih pića; podatak od posebnog značaja uzmeli se činjenica da je pušenje cigareta direktno povezano za nastanak od oko 4.1 % svih bolesti, a povišeni krvni tlak  odgovoran u 4.4 % nastanka bolesti.

Pijenje alkoholnih pića bilo bi suodgovorno za nastanak raka usne duplje, raka jetre, dojke te pojave moždanog i srčanog udara, jetrene ciroze ali i uzrok  prometnih nezgoda sa smrtnim ishodom, otrovanja, samoubojstava i ubojstava.

Uzimajući u obzir gore navedene činjenice, prema istraživačima ove kliničke studije, ovaj masakr bi mogao biti izbjegnut, ukoliko bi se vlade zemalja htjele suočiti sa ne malim problemom. Naime prema istraživačima, primjerice, samo u Velikoj Britaniji znatno bi se smanjio broj oboljelih čije je zdravlje narušeno pijenjem alkohola, ukoliko bi se ograničili sati, tijekom dana, u kojima je moguće služiti alkoholna pića u barovima, ili njihova prodaja u prodavaonicama. Osim toga prema Prof. R. Room-u postoje jasni klinički pokazatelji da ukoliko bi se cijena alkoholnih pića povisila za 10 %, došlo bi do pada smrtnih slučajeva  izazvanih jetrenom cirozom, za oko 7 % kod muškaraca i 8.3 % kod žena.

Povišen rizik nastanka bolesti srca za osobe koje upražnjavaju hiper-bjelančevinsku prehranu: Sjeverno-američka klinička studija

Svakodnevno jedenje crvenog mesa moglo bi zaista štetno utjecati na zdravlje i biti jedan od važnih čimbenika rizika u nastanku bolesti srca. Ovo je još jedna klinička studija koja ukazuje na štetan učinak hiper-bjelančevinske dijete na zdravlje. Ovaj put autori ove kliničke studije, publicirane u American Journal of Epidemiology, bili su istraživači sa Mayo Clinic College of Medicine u Minnesota, a koji su uzeli u razmatranje dijetu, životne navike i eventualne čimbenike rizika za nastanak bolesti srčano-žilnog sustava, kod 29'000 žena u menopauzi.

Prema rezultatima istraživanja, žene koje su izjavile da su svakog dana jele crveno meso ili mliječne proizvode (mlijeko, sir, yogurt) imale bi za oko 40 % veći rizik za nastanak bolesti srca ili problema vezanih za srčano-žilni sustav u narednih 15 godina.

Linda E. Kelemen, odgovorna za istraživanje, objasnila je da je istraživanje bilo pokrenuto zahvaljujući analizi tkz. dijete «Stile Atkins»; ova dijeta predviđa, skoro totalnu eliminaciju proizvoda na bazi ugjičnih-hidrata i brašenastih plodova iz prehrane, a sve to na račun povećanog unosa namirnica bogatih bjelančevinama.

Iako je ovaj dijetetski režim pokazao određene kratkoročne učinke u snižavanju tjelesne težine te vrijednosti kolesterola u krvi, ova Sjeverno-američka studija si je dala objektive u procjeni rizika nastanka oboljenja srčano-žilnog sustava na jedan duži vremenski period.

Prema autorima istraživanja, crveno meso bi bilo previše bogato mastima i supstancama koje favoriziraju nastanak kolesterola, što samo po sebi povećava rizik od nastanaka ateroskleroze.

«Naša klinička studija je razjasnila, da je za omršaviti i održati dobro srčano zdravlje, neophodno izbjegavati pretjerivanje u jedenju crvenog mesa, kao i kompletna eliminacija ugljičnih-hidrata iz prehrane – objašnjava Linda E. Kelemen – dovoljno je izabrati zdrave namirnice isto tako bogate bjelančevinama, kao što su riba, bijelo meso, ali i mahunarke, koštunjavo voće te biljne masti».

vrati se na početak