Rak dojke je prvi uzrok smrti zbog tumora kod žena starosne dobi između 50 i 70 godina, sa najvećim postotkom učestalosti između 50 i 65 godine i nešto manjom između 40 i 50 godine života. To je i glavni razlog zbog čega se screening programi za rano otkrivanje rak dojke upravo usmjeravaju ženskoj populaciji starosne dobi između 50 i 65 godine života. U posljednje vrijeme, međutim, screening programi za rano otkrivanje raka dojke se počinju prakticirati i u nižim starosnim grupama (između 40 i 50 godine života).

Mamografija je još i danas radiološka pretraga izbora koja više nego druge daje mogućnost ranog postavljanja dijagnoze raka dojke; predstavlja pretragu velike senzibilnosti (sposobnost otkrivanja sumnjive promjene u dojci) i velike specifičnosti (sposobnost identifikacije prirode sumnjive promjene u dojci). Iako imaju manju specifičnost i senzibilnost u ranom otkrivanju raka dojke, ne treba zaboraviti i druge neinvazivne metode, kao što su i sam klinički nalaz te ultrazvučni pregled dojke, koje u današnje vrijeme sve više kompletiraju mamografski pregled.

   … I ŠTO TREBA ČINITI

Dobra je navika, svakog mjeseca, obično poslije završetka menstruacijskog ciklusa, te uvijek na isti i uobičajeni način, obaviti samoopipavanje dojki, tkz. autopalpaciju (samostalni pregled dojki). Time se vremenom stiče određena spoznaja o normalnom tkivu dojke te u slučaju pojavljivanja nepravilnosti u njima, dosta rano i na vrijeme mogu biti otkrivene eventualne promjene.

Samostalni pregled dojki, iako nije u stanju da otkrije veoma male promjene, ipak kod dosta pažljivih osoba, koje redovito i uvijek na isti način obavljaju samopregled, daje mogućnost otkrivanja čak i malih promjena u strukturi tkiva dojke, posebice u slučajevima brzog razvoja tih promjena, čime se izbjegava eventualno otkrivanje određenih promjena u odmaklim fazama (osobe koje ne prakticiraju samostalni pregled).

   Žene starosne dobi do 35-40 godina:

• trebale bi redovito, svakog mjeseca, na uvijek isti i uobičajeni način, obavljati samostalni pregled dojki,

• u slučaju eventualnih neuobičajenih promjena u njima, nepravilnosti, prisutnosti čvorića, sekrecije iz bradavica, neophodno je konsultirati se sa obiteljskim liječnikom

• u slučaju nepravilnosti u dojci potvrđenih od strane obiteljskog liječnika, biće neophodno obaviti ultrazvučni pregled dojke, a prema tome rezultatu eventualni mamografski pregled dojke a neki put i punkciono-citološke pretrage dijagnosticiranih promjena u dojci.

  Žene starosne dobi između 40 i 50 godina:

• trebale bi redovito, svakog mjeseca, na uvijek isti i uobičajeni način, obavljati samostalni pregled dojki,

• usporediti sa obiteljskim liječnikom, tijekom redovitih kontrola, ono što se uobičajeno opipava u dojci

• prakticirati periodično, i bez eventualno opserviranih promjena, mamografski pregled dojke, (obično svake dvije godine)

Zadatak je liječnika da procjeni eventualnu potrebu kompletiranja mamografskog pregleda sa ultrazvučnim pregledom dojke. Treba napomenuti da neki put mamografski pregled dojke, posebice kod mlađih žena, može u nekim slučajevima da ne otkrije eventualne tumorske promjene na dojci, koje međutim bivaju opservirane kliničkim i ultrazvučnim pregledom dojke. Međutim treba reći i to, da ultrazvučni pregled dojke nije savjetovan kao rutinski pregled u ranoj dijagnozi, zbog toga što ne garantira globalni pregled dojke kao ni mogućnost otkrivanja subkliničkih lezija (ne palpabilnih) koje bivaju u dosta velikom procentu otkrivene mamografskim pregledom.

  Žene starosne dobi iznad 50 godina:

• žene u menopausi, samostalni pregled dojke obavljaju na osnovu osobnog iskustva, u procjeni dana u mjesecu ogodnog za samostalni pregled

• trebale bi redovito obavljati mamografske kontrole

• kod njih nije savjetovano pribjegavati rutinskom ultrazvučnom pregledu dojke u nedostatku objektivnog kliničkog ili mamografskog nalaza

   Ovo posljednje zbog toga što je struktura dojke žena u post-menopauzi karakterizirana više masnim nego žljezdanim tkivom, čime biva znatno zapriječen korektan ultrazvučni pregled, što dosta često dovodi do lažno negativnih rezultata sa posljedičnom odgodom daljnjih dijagnostičkih procedura, mamografije, koja u ovim uvijetima ima mnogo veću dijagnostičku sposobnost otkrivanja eventualnih sumljivih promjena u dojci.