Kraće
epidemiološko razmatranje
Nutritivne
alergije predstavljaju iumunološku reakciju na pojedine prehrambene
namirnici ili na neki od dodataka u njima. Svi drugi negativni odgovori na
unošenje hrane koji ne dovode do imunološkog odgovora definiraju se kao
nutritivna intolerancija, a često bivaju izazvane nekim dodatkom ili
konzervansom u pripremanju hrane. Budući da su simptomi nutritivne
intolerancije dosta često identični simptomima nutritivne alergije, ove
prve se nazivaju i nutritivne pseudo-alergije.
U centralnoj
Evropi nutritivne alergije se javljaju kod 1-2 % odrasle populacije i 3-4
% djece. Iako relativno malo raširene ipak predstavljaju znatan
individualni i kolektivni problem. Nisu medjutim poznate brojke nutritivne
intolerancije, ali se predpostavlja da je taj postotak znatno manji u
odnosu na nutritivne alergije i da se on kreće u oko 0.1-0.2 % cijele
populacije.
Kraće etiloško
i patofiziološko razmatranje
 Kao
glavni alergeni u ranoj dječijoj dobi navode se kravlje mlijeko, jaja
peradi, kikiriki, pojedini tipovi voća (koštunjavo voće, kiwi, banane,
dinja, avokado, jagode, kestenje, orasi) i neke vrste povrća, te riblje
meso. U oko ¾ male djece, alergija isčezne već u prvim godinama
života, ali neki put ove rane alergije mogu biti predispozicija za kasniji
nastanak alergijskog rinitis1a i astme.
Kokošija jaja, kravlje mlijeko te riblje meso, isto tako igraju
važnu ulogu kod alergijskih stanja u odraslih; alergija na navedene
namirnice obično perzistira kroz cijeli život.
Kao prva
manifestacija na unos hrane u kojoj je moguća prisutnost nekog alergena
jest senzibilizacija sa posljedičnom produkcijom imunoglobulina grupe E
(IgE) od strane našeg imunološkog sustava. Mada se ovaj proces
senzibilizacije može javiti i kasnije, obično nastaje već u ranom
djetinjstvu, prvim kontaktom sa hranom koja sadržava alergene, i u
najvećem broju slučajeva nedaje nikakve kliničke manifestacije ili su one
dosta blagog karaktera. Do kliničkih manifestacija dolazi u narednom
kontaktu alergena hrane sa našim imunološkim sustavom, što se onda
manifestira u vidu alergijskog rinitisa, dišnih smetnji (bronkospazam),
alergijskih promjena na koži (koprivnjača) te smetnji od strane
probavno-crijevnog sustava.
Nutritivna intolerancija, medjutim nije izazvana imunološkim odgovorom,
nego je posljedica nedostatka enzima neophodnih za probavu pojedinih
namirnica, npr. nedostatak enzima neophodnog za probavu mlijeka (laktaza)
ili pojedinih žitarica (specifična intestinalna peptidaza) ili je
manifestacija nepodnošenja odredjenih dodataka u hrani (boje, arome,
konzervansi).
Osim toga treba napomenuti i to, da mnoge namirnice u prehrani sadrže
histamin, serotonin ili tiramin (kupus, banane, čokolada, pojedine vrste
sireva) ili histamin oslobadjajuće supstance (jagode, rajčica, pojedine
vrste bijelog vina); supstance medijatori upalne reakcije a koje same po
sebi mogu prouzročiti alergijske ili alergijski slične reakcije.
Kliničke manifestacije
poremećaja
Kao i svi drugi oblici alergija, nutritivna
alergija se može pojaviti u svim tkivima organizma koja sadrže krvne žile,
glatke mišiće i žljezdani epitel. Stoga i klinička slika može biti vrlo
raznolika, a ponekad i vrlo neodredjena.
Poslije unošenja hrane sa
mogućim alergenom, organizam može manifestirati alergijsku reakciju na
nivou kože u vidu koprivnjače ili ekcema po čitavom tijelu, te smetnja u
disanju kao što je alergijski rinitis ili asmatički napad, a u težim
slučajevima i reakcijom tipa anafilaktičkog šoka.
Medjutim, kod odraslih, u najvećem broju slučajeva nutritivna alergija se
manifestira smetnjama od strane probavno-crijevnog sustava, u vidu
mučnine, povraćanja, proliva ili bolova u trbuhu, te kontaktnom reakcijom
u ustima i ždrijelu (oralni alergični sindrom).
U oko 40 %
slučajeva nutritivna alergija u djece se manifestira kožnim reakcijama, u
oko 30 % dišnim smetnjama i u samo 30 % slučajeva smetnjama od strane
probavno-crijevnog sustava.
Postavljanje
dijagnoze
 Samo postavljanje
dijagnoze nutritivnh alergija i nutritivne intolerancije predstavlja dosta
složen postupak, što zbog svoje kompleksnosti same problematike, to zbog
identičnosti simptoma ova dva klinička poremećaja. Pogrešno postavljena
dijagnoza može dovesti do teških ograničenja u prehrani što može imati
negativnih učinaka na normalan rast i razvoj kod djece, dok kod odraslih
može imati učinka na psihički i socijalni život.
Objektivni
problemi postavljanja dijagnoze u današnje vrijeme stvorilo je veliki broj
raznih dijagnostičkih procedura; neki put i sa terapeutskim učinkom
alteranativne medicine, kao što su biorezonanca, elektroagopunktura; te
niz skupocijenih laboratorijski pretraga od malog kliničkog značaja.
Dobro uzeta anamneza neki
put može biti od ključnog značaja. Kompleksnost problematike se sastoji i
u tome što se dnevno hranom unese oko 120 vrsta različitih tvari koje bi
potencijalno mogle biti alergen, te neki puta treba dosta detaljno
preispitati eventualnu mogućnosti da upravo uzeta hrana bude pokretač
alergijske reakcije. Ukoliko problem postaje recidivantan sam bolesnik nam
neki put može pomoći u otkrivanju sumljivog alergane putem jednog «pisanog
dnevnika unosa hrane» sa točnim preciziranjem unijetih tvari.
U
postavljanju dijagnoze, kod sumnje kako na nutritivnu tako i na druge
tipove alergija, služe nam i kožni testovi (koji neki put mogu izazvati
dosta burnu reakciju), odredjivanje vrijednosti imunoglobulina IgE u krvi,
te eventualno, specifično za nutritivne alergije, test provokacije hranom.
Što se tiče
dijagnostike u slučaju nutritivne intolerancije, budući da se ne radi o
imunološkoj reakcije, alergijski testovi (odredjivanje IgE u krvi, kožni
testovi) obično su negativni. U ovim slučajevima samo provokacijski
testovi sa pojedinim sastojcima ili mješavinom najvažnijih sastojaka
sumnjive hrane uzeti tkz. duplom slijepom probom sa placebo kontrolom,
mogu biti dijagnostički pozitivni. Nutritivna intolerancija u svakom
slučaju je više suspektan nego efektivan
poremećaj.
Liječenje i
preventivne mjere
 Liječenje se sastoji
u izbjegavanju hrane koja može potencijalno izazvati alergijsku reakciju
ili intoleranciju. Još uvijek ne postoji savjetovana dijeta koja je
u potpunosti lišena alergena, kao što ne postoje niti sigurne mjere
prevencije ovih poremećaja. Najbolji savjet je svakako za novorodjenu
djecu, što duže dojenje (do godinu dana, ako ne i više; razvoj imunološkog
sistema i imunološki biljezi se formiraju u prvim godinama života),
posebice za novorodjenu djecu čiji roditelji već imaju problema
alrgijske/atopijske prirode. Dijeta lišena kravljeg mlijeka u prvim
mjesecima života mogla bi biti jedina profilaktička mjera protiv nastanka
alergije na isto. Iako bi trebalo napraviti jedan paket profilaktičkih
mjera za osobe sa atopijom ili pozitivnom alergijskom anamnezom,
specifična dijeta ne postoji, budući da svaka namirnica kod ovih osoba
može biti potencijalno alergena.
U slučaju
anamneza na tešku alergijsku reakciju (anafilaktički šok), bolesnici
trebaju biti opskrbljeni sa jednim urgentnim setom koji obvezno mora biti
uz njih posebica kada idu jesti izvan kuće. Ovaj urgentni set je
sastavljen od tableta kortizona, antihistaminika te posebice, spreja ili
injekcije na basi adrenalina.
Kod pojedinih slučajeva u preventivne svrhe se mogu koristiti
antihistaminici i Na-kromoglikat, posebice kada se jede izvan kuće.
U svakom
slučaju ukoliko imate problema sa nutritivnim alergijama ili nutritivnom
intolerancijom dobro bi bilo posavjetovati se sa liječnikom alergologom, a
koji će vam poslije uzete anamneze po potrebi obaviti daljnje pretrage.
vrati se na početak
|