NUTRITIVNE (ALIMENTARNE) ALERGIJE I NUTRITIVNA (ALIMENTARNA) INTOLERANCIJA

Kraće epidemiološko razmatranje

Nutritivne alergije predstavljaju iumunološku reakciju na pojedine prehrambene namirnici ili na neki od dodataka u njima. Svi drugi negativni odgovori na unošenje hrane koji ne dovode do imunološkog odgovora definiraju se kao nutritivna intolerancija, a često bivaju izazvane nekim dodatkom ili konzervansom u pripremanju hrane. Budući da su simptomi nutritivne intolerancije dosta često identični simptomima nutritivne alergije, ove prve se nazivaju i nutritivne pseudo-alergije.

U centralnoj Evropi nutritivne alergije se javljaju kod 1-2 % odrasle populacije i 3-4 % djece. Iako relativno malo raširene ipak predstavljaju znatan individualni i kolektivni problem. Nisu medjutim poznate brojke nutritivne intolerancije, ali se predpostavlja da je taj postotak znatno manji u odnosu na nutritivne alergije i da se on kreće u oko 0.1-0.2 % cijele populacije.

Kraće etiloško i patofiziološko razmatranje

Kao glavni alergeni u ranoj dječijoj dobi navode se kravlje mlijeko, jaja peradi, kikiriki, pojedini tipovi voća (koštunjavo voće, kiwi, banane, dinja, avokado, jagode, kestenje, orasi) i neke vrste povrća, te riblje meso. U oko ¾  male djece, alergija isčezne već u prvim godinama života, ali neki put ove rane alergije mogu biti predispozicija za kasniji nastanak alergijskog rinitis1a i astme.

Kokošija jaja, kravlje mlijeko te riblje meso,  isto tako igraju važnu ulogu kod alergijskih stanja u odraslih; alergija na navedene namirnice obično perzistira kroz  cijeli život.

Kao prva manifestacija na unos hrane u kojoj je moguća prisutnost nekog alergena jest senzibilizacija sa posljedičnom produkcijom imunoglobulina grupe E (IgE) od strane našeg imunološkog sustava. Mada se ovaj proces senzibilizacije može javiti i kasnije, obično nastaje već u ranom djetinjstvu, prvim kontaktom sa hranom koja sadržava alergene, i u najvećem broju slučajeva nedaje nikakve kliničke manifestacije ili su one dosta blagog karaktera.  Do kliničkih manifestacija dolazi u narednom kontaktu alergena hrane sa našim imunološkim sustavom, što se onda manifestira u vidu alergijskog rinitisa, dišnih smetnji (bronkospazam), alergijskih promjena na koži (koprivnjača) te smetnji od strane probavno-crijevnog sustava.

Nutritivna intolerancija, medjutim nije izazvana imunološkim odgovorom, nego je posljedica nedostatka enzima neophodnih za probavu pojedinih namirnica, npr. nedostatak enzima neophodnog za probavu mlijeka (laktaza) ili pojedinih žitarica (specifična intestinalna peptidaza) ili je manifestacija nepodnošenja odredjenih dodataka u hrani (boje, arome, konzervansi).

Osim toga treba napomenuti i to, da mnoge namirnice u prehrani sadrže histamin, serotonin ili tiramin (kupus, banane, čokolada, pojedine vrste sireva) ili histamin oslobadjajuće supstance (jagode, rajčica, pojedine vrste bijelog vina); supstance medijatori upalne reakcije a koje same po sebi mogu prouzročiti alergijske ili alergijski slične reakcije.

Kliničke manifestacije poremećaja

Kao i svi drugi oblici alergija, nutritivna alergija se može pojaviti u svim tkivima organizma koja sadrže krvne žile, glatke mišiće i žljezdani epitel. Stoga i klinička slika može biti vrlo raznolika, a ponekad i vrlo neodredjena.
Poslije unošenja hrane sa mogućim alergenom, organizam može manifestirati alergijsku reakciju na nivou kože u vidu koprivnjače ili ekcema po čitavom tijelu, te smetnja u disanju kao što je alergijski rinitis ili asmatički napad, a u težim slučajevima i reakcijom tipa anafilaktičkog šoka.

Medjutim, kod odraslih, u najvećem broju slučajeva nutritivna alergija se manifestira smetnjama od strane probavno-crijevnog sustava, u vidu mučnine, povraćanja, proliva ili bolova u trbuhu, te kontaktnom reakcijom u ustima i ždrijelu (oralni alergični sindrom).

U oko 40 % slučajeva nutritivna alergija u djece se manifestira kožnim reakcijama, u oko 30 % dišnim smetnjama i u samo 30 % slučajeva smetnjama od strane  probavno-crijevnog sustava.

Postavljanje dijagnoze
 

Samo postavljanje dijagnoze nutritivnh alergija i nutritivne intolerancije predstavlja dosta složen postupak, što zbog svoje kompleksnosti same problematike, to zbog identičnosti simptoma ova dva klinička poremećaja. Pogrešno postavljena dijagnoza može dovesti do teških ograničenja u prehrani što može imati negativnih učinaka na normalan rast i razvoj kod djece, dok kod odraslih može imati učinka na psihički i socijalni život. 

Objektivni problemi postavljanja dijagnoze u današnje vrijeme stvorilo je veliki broj raznih dijagnostičkih procedura; neki put i sa terapeutskim učinkom alteranativne medicine, kao što su biorezonanca, elektroagopunktura; te niz skupocijenih  laboratorijski pretraga od malog kliničkog značaja.

Dobro uzeta anamneza neki put može biti od ključnog značaja. Kompleksnost problematike se sastoji i u tome što se dnevno hranom unese oko 120 vrsta različitih tvari koje bi potencijalno mogle biti alergen, te neki puta treba dosta detaljno preispitati eventualnu mogućnosti da upravo uzeta hrana bude pokretač alergijske reakcije. Ukoliko problem postaje recidivantan sam bolesnik nam neki put može pomoći u otkrivanju sumljivog alergane putem jednog «pisanog dnevnika unosa hrane» sa točnim preciziranjem unijetih tvari.

U postavljanju dijagnoze, kod sumnje kako na nutritivnu tako i na druge tipove alergija, služe nam i kožni testovi (koji neki put mogu izazvati dosta burnu reakciju), odredjivanje vrijednosti imunoglobulina IgE u krvi, te eventualno, specifično za nutritivne alergije, test provokacije hranom.

Što se tiče dijagnostike u slučaju nutritivne intolerancije, budući da se ne radi o imunološkoj reakcije, alergijski testovi (odredjivanje IgE u krvi, kožni testovi) obično su negativni. U ovim slučajevima samo provokacijski testovi sa pojedinim sastojcima ili mješavinom najvažnijih sastojaka sumnjive hrane uzeti tkz. duplom slijepom probom sa placebo kontrolom, mogu biti dijagnostički pozitivni. Nutritivna intolerancija u svakom slučaju je više suspektan nego efektivan poremećaj.                                                                                                                   

Liječenje i preventivne mjere

Liječenje se sastoji u izbjegavanju hrane koja može potencijalno izazvati alergijsku reakciju ili intoleranciju. Još uvijek ne postoji savjetovana dijeta  koja je u potpunosti lišena alergena, kao što ne postoje niti sigurne mjere prevencije ovih poremećaja. Najbolji savjet je svakako za novorodjenu djecu, što duže dojenje (do godinu dana, ako ne i više; razvoj imunološkog sistema i imunološki biljezi se formiraju u prvim godinama života), posebice za novorodjenu djecu čiji roditelji već imaju problema alrgijske/atopijske prirode. Dijeta lišena kravljeg mlijeka u prvim mjesecima života mogla bi biti jedina profilaktička mjera protiv nastanka alergije na isto. Iako bi trebalo napraviti jedan paket profilaktičkih mjera za osobe sa atopijom ili pozitivnom alergijskom anamnezom, specifična dijeta ne postoji, budući da svaka namirnica kod ovih osoba može biti potencijalno alergena.

U slučaju anamneza na tešku alergijsku reakciju (anafilaktički šok), bolesnici trebaju biti opskrbljeni sa jednim urgentnim setom koji obvezno mora biti uz njih posebica kada idu jesti izvan kuće. Ovaj urgentni set je sastavljen od tableta kortizona, antihistaminika te posebice, spreja ili injekcije na basi adrenalina.
Kod pojedinih slučajeva u preventivne svrhe se mogu koristiti antihistaminici i Na-kromoglikat, posebice kada se jede izvan kuće.

U svakom slučaju ukoliko imate problema sa nutritivnim alergijama ili nutritivnom intolerancijom dobro bi bilo posavjetovati se sa liječnikom alergologom, a koji će vam poslije uzete anamneze po potrebi obaviti daljnje pretrage.


vrati se na početak