|
LJETNE OPASNOSTI ZA NAŠE OČI ! Tijekom ljeta, više nego u drugim godišnjim dobima, povećava se rizik od oštećenja vida. Sunce, morska voda, klorisana voda u bazenima, pješčana prašina i vjetar; naše oči tijekom ljeta, više nego u drugim dijelovima godine, trpe agresiju gore navedenih vanjskih utjecaja, i dosta često su nadražene/iritirane. Obično se zaokupljamo kako ćemo zaštiti kožu od štetnog zračenja sunca, time što se ne izlažemo suncu u najtoplijim dijelovima dana, uporabljujemo određene kreme sa visokim stupnjem zaštite. A što reći za oči ? Dijelovi sunčevih zraka koje mogu dovesti do oštećenja vida su isti oni zraci koji štetno djeluju na našu kožu. To su tkz. ultravioletni/ultraljubičati zraci (UV-zraci). Kao što za kožu postoji određeni prag tolerancije prilikom izloženosti sunčevom zračenju, tako taj prag tolerancije postoji i za naše oči, a ukoliko on biva prekoračen, u tom slučaju može doći do određenih stupnjeva oštećenja vida. Očna oštećenja sunčanim UV-zracima se mogu manifestirati na nivou rožnice (rožnjače) i na nivou mrežnice (mrežnjače). Negativni učinci UV-zraka na rožnicu oka: Prag tolerancije, kada govorimo o učincima UV-zraka na nivo rožnice, je dosta nizak; dovoljna su dva do tri sata izlaganja očiju suncu bez adekvatne zaštite, da bi došlo do oštećenja na površinskom sloju rožnice. Prvi simptomi tkz. fotoelektričnog keratitisa (medicinski termin) su bol i pečenje u očima, crvenilo vežnjača i pojačano suzenje. Oštećenje je reverzibilno/povratno i ozdravljenje, uopćeno govoreći, nastupa u dva do tri dana bez specifičnih mjera liječenja. Budući da se radi o dosta bolnom stanju, smetnje mogu biti ublažene aplikacijom masti na bazi Vitamina A. Treba napomenuti da je u posljednjih 10 godina utvrđen jedan eksponencijalan porast suvoće očne vežnjače što sa svoje strane čini dosta osjetljivu rožnicu na vanjske utjecaje. Ovaj fenomen je najvjerojatnije posljedica ambijentalnih čimbenika kao što su smog i razna onečišćenja zraka. Stoga preporuka svima je, koji uživaju u ljepotama mora, jedrenju ili planinskim izletima, održavanje vlažnosti očiju, uporabljujući ili umjetne suze ili kapljice koje zamjenjuju suznu tekućinu. Negativni učinci UV-zraka na mrežnicu oka: Prag tolerancije na UV-zrake, u ovom slučaju, je dosta visok, ali su i oštećenja mnogo teža i dosta često ireverzibilna/nepovratna. Do oštećenja dolazi poslije produženog i kumulativnog (nakupljanog) izlaganju sunčanim UV-zracima, a manifestira se na nivou stanica mrežnice koje su odgovorne za percepciju slike (fotoreceptori) i to na njenom centralnom dijelu koji se zove makula i koja je odgovorna za fiksaciju slike. Dokazano je da u populacijama koje žive u zemljama sa visokim stupnjem osunčenja, primjerice u Australiji, postoji veća incidencija degeneracije mrežnice. Osim toga ne treba izostaviti i ekstremne slučajeve kada mrežnica fiksira direktno sunčeve zrake, tipično u slučajevima pomračenja sunca; u ovom slučaju dovoljno je par sekundi, 10-20 sec., da oko izgubi u cijelosti centralni dio mrežnice koji biva bukvalno izgoren, što će dovesti do teškog oštećenja vida (sljepila). Penjući se na veće visine učinak sunčevih zraka je mnogo jači, a ukoliko uz to postoji i prisutnost snijega na planinskim vrhovima, na to se nadopunjuje tkz. učinak zrcala na sunčane zrake. Na moru, međutim, voda i pjesak imaju odbojni učinak.
Stoga je dobro pravilo u
ovakvim situacijama, a da bi se izbjeglo eventualno oštećenje
vida, nositi zaštitne leće/stakla (sunčane naočale).
Zaštitne leće moraju biti tamnija što je intenzitet sunčanog
zračenja jači. Leće sa površinskim slojem u vidu zrcala su ona
koja najvećim dijelom filtriraju sunčeve zrake, a time i daju
najbolju zaštitu. Obojena leća (plava, narandžasta, ili bilo
koja svjetlija), koja su danas dosta u modi, ne daju adekvatnu
zaštitu zbog smanjenog učinka na filtraciju sunčevih zraka. |