|
KORISNI SAVJETI U LIJEČENJU HIPERKOLESTEROLEMIJE |
||||||||||||||||||||||||
|
Dieta u liječenju hiperkolesterolemije Kako hiperkolesterolemija predstavlja jedan od glavnih faktora poboljevanja i umiranja od bolesti srcano-zilnog sustava danasnje civilizacije, o njenom lijecenju postoje mnogobrojna istrazivanja, a sva se slazu stim, da kao prvi korak u njenom lijecenju treba pribjeci promjenama nacina prehrane ili dieti siromasnoj kolesterolom. U stvari, najveci postotak hiperkolesterolemija prouzrocen je neadekvatnom prehranom, posebice namirnicama zivotinjskog podrijekla. Manji postotak otpada na hiperkolesterolemije prouzrocene odredjenim metabolickim poremecajima u izgradnji/razgradnji masti u organizmu (u narednom teskstu ne obuhvacene). Posavska kuhinja je zasnovana na namirnicama zivotinjskog podrijekla, i to poglavito svinjskog, prebogatog kolesterolom, stoga smo populacija sa povecanim rizikom od oboljevanja od bolesti srcano-zilnog sustava. Dieta siromasna kolesterolom moze doprinijeti umanjenju nivoa kolesterola u krvi za otprilike 15-20 %. Treba napomenuti, isto tako, da svaki prekomjeran unos kalorija, neovisno o tipo hrane, moze dovesti do pretilosti a samim tim i indirektno do povecanja ukupnog kolesterola i smanjenja HDL-kolesterola (tkz. zastitni kolesterol). Sastav diete predlozen od evropskog udruzenja za arteriosklerozu (EAS) u lijecenju hiperkolesterolemije, naveden je u sljedecoj tabeli:
Dijeta sastavljena od savjetovanih namirnica dozvoljava slobodan unos raznolikih namirnica, smanjujuci istovremeno namirnice zivotinjskog podrijekla (crveno meso) i povecavajuci unos namirnica od tkz. bijelog mesa (riba, puretina, piletina), te voca, povrca, mahunarki, zitarica i biljnih ulja u nasem jelovniku. U svakom slucaju nije potrebno, kao sto mnogi misle, u potpunosti izbaciti odredjene namirnice iz prehrane, ka na primjer jaja, svinjsko meso, suhomesnate proizvode, ali ih treba konzumirati sa odredjenom dozom umjerenosti. Potrebno je u potpunosti eliminirati maslac u prehrani, i zamjeniti ga sa biljnim uljima. Biljna ulja su mnogo vazna u borbi pritiv povisenog kolesterola, znaci da se mogu bez umjerenosti koristiti, poglavito maslinovo, kukuruzno i suncokretovo ulje. Tjestenina i riza su liseni kolesterola, kao i voce, povrce, mahunarke, bogati neprobavljivim vlaknima (pektin, bata-glukan) koja uspjevaju usporiti absorbciju masti iz crijeva a samim tim i sniziti nivo ukupnog kolesterola i selektivno LDL-kolesterola. Svi oblici masnih sireva isto tako treba lisiti iz prehrane, izuzev obranih kao sto je mozzarella i rikota sir; isto vrijedi i za mlijeko. Lijekovi u liječenju hiperkolesterolemije Ukoliko usprkos adekvatnim dieteskim mjerama udruzenim sa umjerenom fizickom aktivnoscu, u odredjenom vremenskom periodu (3-6 mjeseci), ne dodje do normalizacije vrijednosti kolesterola u krvi, u tom slucaju mora se pribjeci odredjenim lijekovima za njegovo snizavanje. Agresivnost u lijecenju hiperkolesterolemije posebice je neophodna ukoliko je ona udruzena sa drugim rizicnim faktorima za poboljavanje od bolesti srcano-zilnog sustava kao sto je pusenje, povisen arterijski tlak, porodicnost, pretilost. U danasnje vrijeme postoje mnogobrojni lijekovi u lijecenju povisenog kolesterola (fibrati, statini, resini), a njihov izbor, poslije pazljive lijecnicke obrade svakog klinickog slucaja, bice nacinjen od strane Vaseg lijecnika. Ovi lijekovi se primjenjuju oralno (na usta), uzimaju se jednom ili dva puta dnevno, u razlicitom vremenskom periodu, sve zavisi od slucaja do slucaja. Periodicno se kontrolira nivo kolesterola u krvi, procjenjujuci tako njihovu ucinkovitost. Kontroindicirani su ukoliko postoje ostecenja jetrene funkcije ili odredjene bolesti misicnog sistema (miopatie). Podnose se dosta dobro, sporedni ucinci (kolateralni efekti) se vide u oko 5 % slucajeva, a manifestiraju se u vidu muke, umora, nesanice i glavobolje. Uporaba ovih lijekova (prvenstveno statina) moze dovesti i do jednog prolaznog povisenja vrijednosti jetrenih enzima (transaminaze, kreatin-fosfokinaza, alkalna fosfataza). Rijetko je ovo povisenje bilo razlog prekida lijecenja. Jedini ozbiljniji sporedni ucinak, opisan u strucnoj literaturi, vezan za statinske lijekove, mada dosta rijedak, jeste miopatija inducirana ovim lijekovima (manifestira se bolovima u misicima i misicnom slaboscu). Opisani slucajevi uglavnom su vidjeni kod bolesnika sa odredjenim kombiniranim rezimom lijecenja, a prije svega ti bolesnici su bili pod terapijom sa ciclosporinom (imunosupresivni lijek), gemfibrozilom i nikotinskom kiselinom (drugi tipovi lijekova u lijecenju hiperlipidemije). Navedene smetnje su u potpunosti iscezle posle prekida lijecenja. Na kraju napominjem jos jedanput, da najveci dio hiperkolesterolemija otpada na one koje su prouzrocene nasom neadekvatnom prehranom, stoga sa odredjenim promjenama u njoj, u trajanju od nekoliko mjeseci, moguce je ponovno dovesti vrijednosti kolesterola u prihvatljive granice a samim tim i smanjiti rizik o poboljavanja od bolesti srcano zilnog sistema. |