Nove smjernice u prevenciji i liječenju povišenog arterijskog krvnog tlaka (arterijske hipertenzije) su pripremljene od strane specijalnog komiteta NHBPEP (National High Blood Pressure Education Program) i objavljene u «The Journal of the American Medical Association» (JAMA 2003; 289:2560-2571). Posljednje smjernice u liječenju i prevenciji povišenog krvnog tlaka potječu još iz 1997 godine.

Glavna novost novih smjernica je predstavljena uvođenjem prvog pred-stupnja, definisanog kao «pre-hipertenzija». Posljednja klinička istraživanja su, u stvari, pokazala da se oštećenja arteijskih krvnih žila počinje manifestirati već sa niskim vrijednostima krvnog tlaka. Smrtnost prouzročena bolestima srca i moždanim udarom već se povećava sa vrijednostima sistoličkog arterijskog krvnog tlaka iznad 115 mmHg i dijastoličkog arterijskog krvnog tlaka iznad 75 mmHg, te se udvostručuje za svako povišenje tlaka od 20/10 mmHg.

Prema novim smjernicama u prevenciji i liječenju povišenog arterijskog krvnog tlaka,  normalan arterisjki krvni tlak je definiran ukoliko su njegove vrijednosti ispod 120/80 mmHg (sistolički/dijastolički); pre-hipertenzija: 120-139/80-89 mmHg; hipertenzija prvog stupnja: 140-159/90-99 mmHg; hipertenzija drugog stupnja: iznad 160 mmHg za sistolički tlak i iznad 100 mmHg za dijastolički tlak.

Osobe definirane kao «pre-hiperteze» ne zahtjevaju farmakološki tretman, sa iznimkom bolesnika koji boluju od šećerne bolesti i hroničnih bolesti bubrega. Pre-hipertenzija zahtjeva izmjenu navika življenja (gubitak prekomjerne tjelesne težine, upražnjavanje fizičke aktivnosti, prestanak pušenja, ograničavanje unosa alkoholnih pića, dijeta siromašna solju). Preporučava se prakticiranje tkz. DASH-dijete (Dietary Approaches to Stop Hypertension) bogata povrćem, voćem i lišena kolesterola.

Bolesnici sa hipertenzijom prvog stupnja mogli bi imati prednosti farmakološkim tretmanom. Lijek prvog izbora trebao bi biti tijazidski diuretik, eventualno udružen sa nekom drugom klasom anti-hipertenzivnih lijekova (ACE-inhibitori, beta-blokatori, kalcijum-antagonisti, antagonisti angiotenzina II). Prema skorašnjim istraživanjima (ALLHAT-klinička studija) tiazidski diuretici su se pokazali efikasnim u prevenciji srčano-žilnih komplikacija prouzročenih povišenim krvnim tlakom. U slučaju hipertenzije drugog stupnja neophodan je agresivan farmakološki tretman sa kombinacijom gore navedenih lijekova i izmjena navika življenja.

Motiviranost bolesnika predstavlja temeljni element za uspjeh prakticirane strategije liječenja.

Osim toga treba napomenuti da izmjena navika življenja osim što smanjuje vrijednosti krvnog tlaka, isto tako povećava efikasnost prakticiranog farmakološkog tretmana.

A)    Smanjenje prekomjerne tjelesne težine

Cilj je održanje indexa tjelesne mase (BMI) između 18.5 i 24.9 kg/m2. Za svako umanjenje prekomjerne tjelesne težine od 10 Kg postiže se smanjenje arterijskog krvnog tlaka za 5 do 20 mmHg.

B)    Prakticiranje DASH-dijete

Upražnjavanje dijete bogate voćem, povrćem te sa niskim vrijednostima zasićenih masti (kolesterola), dovodi do sniženja arterijskog krvnog tlaka od 8-14 mmHg.

C)   Samnjenje unosa soli u prehrani

Smanjenje unosa soli u prehrani i ne više od 100 mmol/dan (6 g NaCl), dovodi do sniženja arterijskog krvnog tlaka za 2-8 mmHg.

D)   Upražnjavanje fizičke aktivnosti
 

Redovna fizička aktivnost na otvorenom, kao npr. dnevne šetnje u trajanju od 30 min. na dan, više dana u tjednu, dovodi do sniženja arterijskog krvnog tlaka za 4-9 mmHg.

E)    Ograničenje unosa alkoholnih pića

Ograničenje unosa alkoholnih pića, ne više od dvije čaše na dan (pivo, vino) za muškarce i jednu čašu na dan za žene i mršave osobe, dovodi do sniženja krvnog tlaka za 2-4 mmHg.

Izvor: US National Heart, Lung and Blood Institute – NHLBI i Xagena 2003
vrati se na početak