|
KARCINOM (RAK) DEBELOG CRIJEVA | ||||
Epidemiologija i etiologija karcinoma debelog crijevaRak debelog crijeva pripada najčešćim karcinomima probavnoga trakta. Pojavljuje se u svim zemljopisnim područjima, ali mu je učestalost znatno veća u industrijski razvijenim zemljama sjeverozapadne Evrope i Sjeverne Amerike, i sve je češća pojava u zemljama u razvoju. Iako uzrok nastanka raka debelog crijeva nije poznat, zna se da odredjeni faktori okoline kao što su npr. dijetalne navike, mogu imati odredjeni utjecaj u nastanku ove bolesti. Mnogo je češći u populacijama u kojima je u prehrani zastupljena veća količina masti i namirnica životinjskog porijekla, kao i tamo gdje se uživa hrana sa malim količinama vlakana (celuloze) što dovodi do pojave opstipacije (zatvora). Prisutnost potencijalnih karcinogena u hrani (razni aditivi, pesticidi i dr.), takodje igraju jednu od važnih uloga u nastajanju ove bolesti, a uz već postojeću opstipaciju omogućuje se njihov duži kontakt s crijevnom sluznicom a samim time i njihovo produženo djelovanje. Isto tako se smatra da sastav bakterijske crijevne flore može imati odredjenih utjecaja u nastanku karcinoma debelog crijeva, zbog toga što neke bakterije interakcijom sa žučnim kiselinama mogu stvarati metabolite sekundarnih žučnih kiselina i nitroznih spojeva, za koje se predpostavlja da potiču nastanak i rast karcinoma debelog crijeva. Iako nije dokazana direktna povezanost pušenja i nastanka ove vrste karcinoma, smatra se da odredjeni utjecaji ipak postoje. Uopćeno govoreći karcinom debelog crijeva nastaje poslije 50 godine života, mada u dosta rijetkim slučajevima familiarnosti, sa odredjenom tumorskom predispozicijom, može se javiti i ranije.
Predisponirajući čimbenici u nastanku karcinoma debelog crijeva Važnu ulogu u nastanku karcinoma debelog crijeva imaju odredjeni predisponirajući čimbenici medju kojima su od posebnog interesa:· Polipoza debelog crijeva (novotvorevine nastale na sluznici debelog crijeva koje se izbočuju u njegov lumen), osobito ukoliko su u većem broju i veći od 2 cm u promjeru, kao i sa jako izraženom displazijom; mogu alterirati u karcinom.· Ulcerozni kolitis (crijevna upalna bolest nepoznate etiologije, kroničnog toka s remisijama i egzacerbacijama, karakterizirana proljevima i i rektalnim krvarenjem), ukoliko je duga trajanja s razvojom pseudopolipose predstavlja prekancerozno stanje.· Hereditarnost, u oko 20 % slučajeva karcinoma debelog crijeva pouzdano je utvrdjena veća učestalost te bolesti u pojedinim porodicama u kojima su učestaliji i drugi primarni karcinomi.
Klinička manifestacija karcinoma debelog crijevaGlavni simptom, moguće prisutnosti karcinoma debelog crijeva, koji medjutim može biti znak i drugih manje opasnih bolesti (hemeroidi, analne ragade, solitarni polipi debelog crijeva), je prisutnost krvi u stolici. Krvarenje je obilnije i krv je svjetlije boje ukoliko je karcinom bliži završnom dijelu debelog crijeva (anus). Ukoliko karcinom zahvati desnu polovicu debelog crijeva dosta često je glavna tegoba malokrvnost sa znacima opće slabosti, koja nastaje zbog dugotrajnog prikrivenog (okulnog) ili manifestnog krvarenja iz debelog crijeva. U slučaju zahvaćenosti lijeve polovice debelog crijeva kao vodeći simptom može se javiti promjena u pražnjenju stolice (moguća pojava opstipacije koja ranije nije bila prisutna ili pak proljevi) sa ili bez primjesa krvi u stolici. Ne rijetko kao prva manifesacija bolesti se može javiti akutna opstrukcija debelog crijeva sa razvojem mehaničkog ileusa (akutni bol u trbuhu, povraćanje, zastoj stolice i distenzija trbuha). Ako karcinom zahvati rektalni dio debelog crijeva, dominira pojava svijetle krvi na površini stolice uz osjećaj nepotpunog pražnjenja i tenezama. U odmaklim stadijima bolesti uz opću slabost i mršavljenje mogu se javiti i smetnje od drugih organa što je posljedica eventualnih udaljenih metastaza. Karcinom debelog crijeva najčešće metastatizira u regionalne linfne čvorove, zatim u jetru, pluća, kosti, mozak i nadbubrežnu žlijezdu.
Postavljanje dijagnoze karcinoma debelog crijevaVažan naglasak u borbi protiv karcinoma debelog crijeva treba staviti na njegovo rano otkrivanje i liječenje, kada on ne pravi subjektivne smetnje i kada tumor nije prošao kroz čitavu crijevnu stijenku. To zbog toga što, statistički gledano, petogodišnje preživljavanje bolesnika sa ovom vrstom karcinoma, nakon radikalne operacije, ukoliko je samo zahvaćena crijevna stijenka iznosi preko 70 %, i bitno se smanjuje ukoliko je tumor uznapredovao i zahvatio regionalne limfne čvorove ili je dao udaljene metastaze. Rano otkrivanje ove vrste karcinoma moguće je sistematskim pregledima tkz. rizične populacije (Tabela 1) otkrivanjem okultnog (prikrivenog) krvarenja u stolici pomoću jednostavnih testova koji se mogu napraviti kod osobnog liječnika (Hemoccult test/Benzidinski test/ Guaiacov test). Posebnu pažnju treba obratiti na prisutnost krvi u stolici i promjene u pražnjenju stolice u smislu pojave zatvora i proljeva, osobito ako se radi o osobama u dobi iznad 50 godina. Velika je greška ako se prisutnost krvi u stolici pripoji jednostavnoj dijagnozi kao što su hemoroidi, bez da se precizno utvrdi porijeklo krvarenja. Osim toga moguće je i odredjivanje u krvi Karcinoembrionalnog antigena (CEA), koji je prisutan u oko 40-80 % oboljelih od karcinoma debelog crijeva. Iako nespecifičan, moguća je njegova detekcija i u drugim vrstama malignih tumora (želuca, dojke, prostate) pa čak i u benignim tumorima, upalnim bolestima i alkoholizmu,, njegova prava primjena je u postoperativnom razdoblju kada po odstranjenju karcinoma njegove vrijednosti se obično normaliziraju, a može poslužiti i kao indikator eventualnog recidva bolesti (novo povećanje nivoa CEA poslije snižavanja ili njegove normalizacije) kada se klinički još ne može utvrditi ponovna pojava bolesti. Kolonoskopija danas predstavlja standardnu pretragu debelog crijeva i pruža najbolje mogućnosti za dijagnozu karcinoma debelog crijeva, i to prije svega što omogućuje direktan uvid u stanje sluznice debelog crijeva i svih suspektnih promjena koje se u njemu nalaze, kao i mogućnosti uzimanja dijelova sumnjivog tkiva (biopsija), a samim time i postavljanja točne patohistološke dijagnoze. Osim kolonoskopije, iako danas u zapadnom svijetu potisnute od nje, u dijgnozi karcinoma debelog crijeva, koriste se još rektoskopija i irigografski pregled.
Liječenje i prognoza karcinoma debelog crijeva Liječenje karcinoma debelog crijeva je prvenstveno kirurško, jer samo radikalna kirurška intervencija pruža realne šanse za potpuno izliječenje. Kirurško liječenje se kombinira u ovisnosti od uznapredovalosti bolesti sa kemioterapijom i radioterapijom (neki put i preoperativno). Prognoza prije svega ovisi o ranoj dijagnozi, ali i o vrsti, sjelu i stupnju malignosti karcinoma. Uopćeno govoreći, petogodišnje preživljavanje od karcinoma debelog crijeva kreće se oko 45-50 %, medjutim situacija se bitno mijenja ako se zasebno promatra stopa petogodišnjeg preživljavanja pri različitom stupnju uznapredovalosti bolesti. Tako ona pri tkz. ranom karcinomu iznosi čak više od 70 %, i bitno se smanjuje ukoliko je tumor zahvatio regionalne limfne čvorove (44 %) ili je dao udaljene metastaze (8 %).
Što se može učiniti u prevenciji karcinoma debelog crijeva ?Ako izostavimo hereditarnost, postoje neke odredjene smjernice u regulaciji stila življenja, koje izgleda mogu umanjiti rizik od oboljevanja od karcinoma debelog crijeva (Tabela 2). Neke od njih su korisne i pri prevenciji drugih bolesti. Kada govorimo o prehrani, korisno je prakticirati dijetu bogatu biljnim vlaknima, znači bogata svježim voćem i povrćem, kao i žitaricama, sve radi sprečavanja opstipacije. Isto tako potrebno je umanjiti unos masti i namirnica životinjskog porijekla (neke studije govore da povećanje kolesterola u krvi ima negativne učinke na sluznicu debelog crijeva). Ne treba pušiti, a korisno je održavati idealnu tjelesnu težinu, i upražnjavati fizičku aktivnost.
Tabela 1
Tabela 2 |