HUNJAVICA (PREHLADA/NAZEB) I GUŠOBOLJA (GRLOBOLJA)

Zapušenost ili curenje nosa, bol i peckanje u ždrijelu, bolovi i zapušenost u uhu, su zdravstvene smetnje koje se dosta često manifestiraju u hladnim periodima godine. Uglavnom su prouzročeni virusima, a šire se dosta često u zatvorenim i napučenim ambijentima kao što su škole, jaslice, uredi, diskoteke i barovi. Najčešće bivaju lokalizirane na gornje dijelove respiracijskog sustava: nos, ždrijelo, uho, sinuse, grkljan i dušnik. Obično isčeznu za nekoliko dana i ne zahtijevaju specifičnu liječenje, ali ipak, potrebne su odredjene mjere predostrožnosti, kako bi se prevenirale i ne prenosile na druge.
 

Virusi koji dovode do hunjavice/nazeba najčešće prelaze sa bolesne na zdravu osobu putem ruku i osobnih predemeta, kao i putem sitnih čestica aerosola izbačenih kašljanjem i kihanjem. Dosta često, prenosioci infekcije, su djeca, koja u kontakt sa virusom dolaze u školi/jaslicama, te ga prenesu kući na ostale članove obitelji. Obično jedan ili dva dana poslije dolazi do pojave prvih simptoma infekcije. Nije rečeno, medjutim, da će svi ukućani koji žive sa oboljelim biti inficirani: mnogo ovisi o osobnoj higijeni oboljelog kao i svih onih u zajedničkom kućanstvu, ovo posebno napominjem zbog toga što je dokazano, da učestalim pranjem ruku se može izbjeći prenos ovih tipova infekcije.

Zapušenost ili curenje nosa, gušobolja (grlobolja), suv i nadražujući kašalj, peckanje i bolovi u ždrijelu i grkljanu prilikom gutanja, ponekad bolovi i zapušenost u ušima, su najčešće smetnje. Moguće je ponekad da se na ove smetnje nadovežu npr. povišena tjelesna temperatura, umor, glavobolja, promuklost, produktivan kašalj, umanjen apetit, bolovi u mišićima (influencalni sindrom). Sluznice usne, ždrijene i nosne duplje, obično su nadražene (crvene i natečene).

Skoro uvijek, ovi tipovi infekcije se razriješe same, poslije eliminacije patogenog agensa koji ju je provocirao, obično u tijeku 3-6 dana. Neki put, potpuno ozdravljenje zahtijeva duže vrijeme, ukoliko se upalni proces proširi iz nosa na druge dijelove respiracijskog sustava. Obično u ovim tipovima infekcije, lijekovi nisu potrebni i ne ubrzavaju ozdravljenje: služe samo u smirivanju neugodnih i inzistentnih simptoma nazeba.

Bolovi i peckanje u ždrijelu mogu se ublažiti sa ispiranjem grla na bazi dezinfekcijskih sredstava: pogodne su i rastopine bikarbonata ili sok od iscjedjenog limuna. Moguće je uporabiti za grkljanje i umjereno vruću vodu s jednom malom žlicom kuhinjske soli ili jednom tabletom acetilsalicilne kiseline (Aspirin, Andol) ukoliko ne postoji preosjetljivost na njega, a postupak je preporučljivo ponoviti 3-4 puta tijekom dana. Medom ćete ublažiti osjećaj nadraženosti u ždrijelu i grkljanu.

Upala sinusa, dosta često se sreće u toku hunjavice/nazeba, i veoma brzo se razriješi sa inhalacijama i vaporizacijama koje olakšavaju ispražnjavanje/drenažu sluzi iz sinusnih šupljina.

Kašalj je refleksni mehanizam, koji forsiranom emisijom zraka iz pluća, pokušava osloboditi respiracijske putove od sluzi, prašine ili dima. U ovakvim tipovima infekcija, ukoliko on nije inzistentan i jako neugodan, ne treba ga liječiti, budući da djeluje kao odbrambeni mehanizam, jer mehaničkim putem eliminira virus iz respiracijskog sustava.

Na isti način i povišena temperatura, predstavlja aktivnu odbranu prema infekciji, i sama po sebi ima tendenciju normalizacije kako se bliži ozdravljenje. Lijekovi za njeno snižavanje se koriste, samo ukoliko ona dovodi do opće slabosti i malaksalosti.

Odmor, lakša dijeta ali bogata vitaminima (poglavice Vitaminom C) i drugim hranjivim tvarima, topli napici, unos adekvatne količine tekućine, a za pušače, bar jedan privremeni prekid pušenja u toku trajanja bolesti, su opće norme koje bi se trebale poštovati u slučaju ovih tipova infekcije. U svakom slučaju, u toku čitavog trajanja bolesti, veoma je važno i neophodno izbjegavati veće fizičke napore.

Lijekovi, tkz. simptomatski, koji liječe samo neugodne simptome prehlade, ali ne i njen uzrok, indicirani su u slučajevima npr. kada kašalj postane izuzetno intenzivan, ometajući san oboljelog, ili kada temperatura predje 38°C ili bolovi postanu dosta jaki (pogledaj tabelu). Ovaj tip tretmana može samo ublažiti smetnje i učiniti da se oboljeli bolje osjeća, ali treba napomenuti još jedanput da za prehladu ne postoji preventivno ili specifično liječenje. U slučaju jakog i inzistentnog kašlja upotrebljavaju se antitusivi (kodeinski pripravci, ukoliko se radi o suvom kašlju) i mukolitici (acetilcistein i bromheksin klorhidrat, ukoliko se radi o produktivnom sluzavom kašlju). Antibiotici nemaju nikakvog utjecaja na viruse, te stoga je beskorisno ih upotrebljavati, osim ako Vaš liječnik ne sumnja na neku bakterijsku komplikaciju (akutni bakterijski sinusitis, streptokokna faringealna angina, tonzilitis, upala srednjeg uha, akutni bakterijski bronhitis). U smanjenju kongestije/otoka nosne sluznice upotrebljavaju se vazokonstriktorna sredstva u vidu kapi, spreja ili tableta, čime se može smanjiti nosna sekrecija i za neko vrijeme poboljšati drenaža paranazalnih sinusa. Uporabu lokalnih vazokonstriktora treba bezuvjetno ograničiti na nekoliko dana, jer njihova dugotrajna primjena oštećuje sluznički epitel, dovodeći do atrofija nosne sluznice.

vrati se na početak