Iskemička bolest srca je najčešći uzrok smrti u industrijskim razvijenim zemljama, zbog čega je neizmjerno važno poznavati njene uzroke radi njene moguće prevencije.

Odredjena je smanjenim prilivom krvi u srce zbog kompletnog zatvaranja ili suženja krvnih sudova koji prehranjuju srčani mišić. Ovi krvni sudovi, nazvani koronarne arterije, kao i sve druge arterije našeg organizma, podložni su procesu zakrečenja od strane kolesterola koji se odlaže na njihovu unutarnju stijenku; fenomen poznat kao ateroskleroza koji se uobičajeno razvija sa godinama a podpomažu ga odredjeni rizični čimbenici (pušenje) i bolesna stanja (šećerna bolest, povišen krvni tlak, povišena masnoća u krvi).

Iskemička bolest srca je odredjena smanjenim prilivom krvi u srce zbog kompletnog zatvaranja ili suženja krvnih sudova koji prehranjuju srčani mišić. Ovi krvni sudovi, nazvani koronarne arterije, kao i sve druge arterije našeg organizma, podložni su procesu zakrečenja od strane kolesterola koji se odlaže na njihovu unutarnju stijenku; fenomen poznat kao ateroskleroza koji se uobičajeno razvija sa godinama a podpomažu ga odredjeni rizični čimbenici (pušenje) i bolesna stanja (šećerna bolest, povišen krvni tlak, povišena masnoća u krvi).

Korisno je precizirati postojeću razliku izmedju dvije glavne forme iskemičke bolesti srca: pektoralna angina i srčani infarkt.

Pektoralna angina je odredjena sa jednim prolaznim smanjenjem krvnog protoka kroz koronarne arterije u odredjenom momentu što dovodi do neadekvatne prokrvljenosti u području iza suženja a samim time i nedovoljne opskrbljenosti srčanog mišića sa kisikom (stanje iskemije). U najvećem broju slučajeva to stanje se očituje kada je jedna koronarna arterija djelimično sužena aterosklerotičnom promjenom; u stanju mirovanja to suženje može ne dovoditi u pitanje normalnu srčanu aktivnost ali u stanju fizičkog napora, kada su zahtjevi srčanog mišića za kisikom povećane, može doći do znatnog kompromitiranje njegove funkcije.

U stanju srčanog infarkta dolazi do kompletnog zatvaranja koronarne arterije što dovodi do nepovratnog oštećenja na području srčanog mišića iza tog zakrečenja a samim time i smrti srčane stanice.

Iskemička bolest srca je najčešći uzrok smrti u industrijskim razvijenim zemljama, zbog čega je neizmjerno važno poznavati njene uzroke radi njene moguće prevencije.

ČIMBENICI RIZIKA U NASTAJANJU ISKEMIČKE BOLESTI SRCA

Postoje takozvani “čimbenici rizika” koji daju odredjenu predizpoziciju za nastajanje iskemičke bolesti srca.

Povišenje kolesterola u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, stress i nedovoljna fizička aktivnost, su neki od čimbenika koji se mogu modificirati, a koji predstavljaju najveći dio rizika. Prisutnost bolesti u porodici, odmakle godine kao i muški spol su čimbenici na koje se nemože utjecati u prevenciji iskemičke bolesti srca.

KLINIČKA MANIFESTACIJA BOLESTI

I pektoralna angina i srčani infarkt se manifestiraju bolom u grudima u vidu stezanja ili pritiskanja, koji se može širiti u vrat, u ramena, ledja ili ruke. Dosta često su ovi simptomi udruženi sa hladnim znojenjem, a ponekad i sa gubitkom svijesti. Bolovi u toku pektoralne angine traju nekoliko minuta, dok prilikom srčanog infarkta bol je dugotrajan, i može da ne isčezne poslije uzimanja lijekova koji najčešće razriješe napad pektoralne angine (Nitroglicerin). Bol je obično mukao i bolesnici ga opisuju kao da dolazi iz unutrašnjosti, i obično ne zahvaća površne mišićno-koštane strukture, i ne mijenja se sa pokretima grudne duplje.

U najčešćim slučajevima ti bolovi se javljaju u korelaciji sa povećanim srčanim radom: fizički napor, jak emotivni stres ili poslije izlaganja hladnoći, medjutim nije rijetko da se ove smetnje pojave iz punog zdravlja.

Ponekad se smetnje mogu javiti u vidu bola u žličici i biti udružene sa probavnim tegobama (mučnina, povraćanje) simulirajući poremećaje od strane tog sustava, stoga se savjetuje nepodcjenjivati ove smetnje a smatrati ih banalnim, a posebice ukoliko osobe nisu podložne smetnjama od strane probavnog sustava.

Važno je naglasiti da bol ako traje duže od 10 minuta, a poglavito kod osoba koje već boluju od pektoralne angine ili ukoliko ne isčezava usprkos uzimanju Nitroglicerina, budi sumnju na srčani infarkt. U tom slučaju, neophodno je što prije stupiti u kontakt sa Vašim liječnikom ili kompetentnom zdravstvenom ustanovom.

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

Prikupljanjem podataka od strane bolesnika o karakteristikama njegovih tegoba, rizičnim čimbenicima, liječnik dobija korisne informacije za sumnju na iskemičku bolest srca.

Kao prva pretraga se napravi elektrokardiogram (EKG) u stanju mirovanja, koji u bolesnika bez simptoma ne mora uvijek davati znake iskemije. U tom slučaju je neophodno napraviti dinamički EKG pod opterećenjem (EKG na pokretnoj traci ili na cikloergometru). Naime fizički napor povećava broj srčanih otkucaja a samim time se povećava zahtjev srčanog mišića za kisikom što u stanju suženosti koronarnih arterija može dovesti do iskemije sa posljedičnim promjenama na EKG i/ili pojavom gore navedenih simptoma.

Ukoliko ova pretraga nije u stanju da isključi postojanje iskemičke bolesti srca ili ima sumnjivu interpretaciju, moguće je bolesnika potvrgnuti jednoj još osjetljivijoj neinvazivnoj pretragi a to je scintigrafija srčanog mišića, a ona se sastoji u intravenskom davanju kontrastne otopine koja opet bude detektirana scintigrafom, oslikavajući tako područja iskemije u srčanom mišiću.

Kod bolesnika koji imaju smetnje u lokomocijskom sustavu i kod kojih nije moguće naparviti EKG pod opterećenjem primjenjuje se stres-ekokardigrafija, gdje se dajući intravenski simpatikomimetičke supstance (Dopamin, Dobutamin) u stanju mirovanja, poveća srčana frekvencija, a samim time poveća i zahtjev srčanog mišića za kisikom, onda se ekokardigrafom otkrivaju područja smanjene pokretljivosti srčane stijenke kao indirektan znak iskemije.

KORONAROGRAFIJA

Predstavlja invazivnu pretragu, kojom se najdetaljnjije odredjuje težina iskemičke bolesti srca. Indikaciju za ovu pretragu postavlja kardiolog poslije detaljne analize svakog kliničkog slučaja.

Sastoji se u uvodjenju, preko perifernih arterija i poslije lokalne anestezije, jedne serije katetera do polazišta koronarnih arterija i injetiranju kontrastne otopine pod radiološkom kontrolom (radioskopija sa filmskim zapisom). Time se sa velikom preciznošću odredjuje težina i lokalizacija suženja koronarnih arterija.

Važno je napomenuti da osim lokalne anestezije ova pretraga je bezbolna, a što se tiče rizika on je uglavnom vezan za moguće alergijske reakcije na kontrastnu otopinu koja se daje da bi se vizualizirali koronarni krvni sudovi. Dosta rijetko, ali valja napomenuti da ova procedura može provocirati iskemiju srčanog mišića.

Cilj ove pretrage je da se procjeni mogućnost liječenja iskemičke bolesti srca bilo kirurški (aorto-koronarni by-pass) ili parakirurški (angioplastika sa ili bez STENTA).

PREVENCIJA ISKEMIČKE BOLESTI SRCA

Bazira se na prevenciji aterioskleroze, bolesti koja počinje u mladosti i koja progredira sa godinama. Stoga treba intervenirati na promjenjivim “čimbenicima rizika” dosta rano i prihvatiti način života koji koji će nas zaštititi kroz grodine (prestanak pušenja ukoliko ste pušač, upražnjavati redovnu fizičku aktivnost, pratiti dietetske norme i kontrolirati unos masti a posebice kolesterola).

Ukoliko postoji povišeni krvni tlak ili šećerna bolest, moraju se savjesno kontrolirati i liječiti.

LIJEČENJE PEKTORALNE ANGINE

Pojava tipičnog anginoznog bola, obično dobro prepoznatljivog od strane bolesnika, zahtjeva hitan prekid bilo koje fizičke aktivnosti (ako je moguće sjesti ili bolje leći) i uzeti ispod jezika jednu tabletu Nitroglicerina. Ovaj lijek za nekoliko minuta trebao bi kompletno dovesti do isčezavanja bolova. Ako poslije 5-10 minuta su bolovi još prisutni, može se uzeti na isti način druga tableta Nitroglicerina, a ukoliko bol i dalje traje neophodno je hitno obratiti se u najbližu zdravstvenu ustanovu radi detljnijeg pregleda i tretmana.

U liječenju iskemičke bolesti srca se upotrebljavaju lijekovi koji umanjuju utrošak kisika u srcu djelujući različitim mehanizmima, na žilni sustav (antagonisti kalcija), na srčane otkucaje (beta-blokatori) ili na fluidnost krvi (antiagreganti, antikoagulanti). Ukoliko ovi lijekovi ne dovedu do poboljšanja, neophodno je razmotriti druge mogućnosti u liječenju iskemičke bolesti srca (koronarna angioplastika ili aorto-koronarni by-pass).

LIJEČENJE SRČANOG INFARKTA

Srčani infarkt predstavlja hitno medicinsko stanje koje zahtjeva što brže liječenje uz ospedalizaciju i promatranje bolesnika na odijelu intenzivne njege (koronarna jedinica). Uspjeh u njegovu liječenju je vezan brzinom liječničke intervencije od pojave prvih tegoba. Smrtnost zbog srčanog infarkta u poslednjih 25 godina se je više nego prepolovila zahvaljujući brzini liječničke intervencije i jedinicama intenzivne/koronarne njege gdje je moguće intervenirati u slučaju komplikacija, posebice poremećaja srčanog ritma.

Osim lijekova navedenih u liječenju pektoralne angine, u liječenju srčanog infarkta se koriste lijekovi koji su u stanju otopiti stvoreni ugrušak krvi (trombolitici) koji je prouzročio infarkt i samim time smanjiti na minimum količinu srčano-mišićnog tkiva zahvaćenog nekrozom (mrtvo tkivo).

Neki put je i u slučaju srčanog infarkta neophodno pribjeći, mada dosta rijetko, angioplastici ili kardiokirurgiji.

KORONARNA ANGIOPLASTIKA I STENT

Predstavlja neinvazivnu proceduru u liječenju suženja koronarnih arterija. Koronarografijom je moguće evidentirati aterosklerotičku leziju unutar koronarne arterije koju se može drastično smanjiti ili u potpunosti eliminirati naduvavanjem, u jednom kratkom vremenskom periodu, jednog specijalnog balončića unutar koronarne arterije. Time se stiska aterosklerotična lezija koja sužava krvni sud a samim time se povećava njegov promjer sa posljedičnim poboljšanjem krvnog protoka.

Ta procedura koristi, kao i koronarografija, jednu perifernu arteriju koja je vodi do srca, bez da je potrebno kirurški intervenirati. Kao rijetka komplikacija navodi se ruptura koronarnog krvnog suda, komplikacija koja zahtjeva neposrednu kiruršku intervenciju.

Ukoliko poslije angioplastike postoji sumnja da bi aterosklerotička lezija mogla biti pod velikim rizikom za nastajanje iskemičke bolesti u budućnosti ili je procjenjena nestabilnom, a da bi se spriječilo formiranje novog suženja, moguće je implantirati jedan metalni uredjaj u vidu mrežice (STENT) koji će održati prohodnost kornarne arterije.

Kao i koronarografija, obadvije gore navedene procedure se obavljaju u lokalnoj anesteziji.

AORTO-KORONARNI BY-PASS

Predstavlja kardikiruršku operaciju koja je rezervirana u slučajevima visokog stupnja suženja jedne od glavnih koronarnih arterija ili zahvaćenosti dvije ili više njihovih ogranaka. Ova kirurška intervencija se sastoji u tome da se mjesto suženja ili začepljenja koronarne arterije premosti sa venskim krvnim sudom bolesnika (obično je to vena safena od noge ili vena mamarija iz grudne duplje), omogućujući time normalno uspostavljanje krvnog protoka iza toga suženja/začepljenja.

vrati se na početak