Na 27 International Stroke Conference, organiziranom od strane Američkog udruženja za moždani udar, održanom u Sant Antoniu (Texas/USA), objavljeni su najnoviji podaci o sposobnosti Sildenafila (VIAGRA) da provocira neurogenezu, angiogenezu i dentričnu arborizaciju (regeneracijski procesi u moždanom tkivu). Podaci su prikupljeni, na životinjskom modelu moždanog udara nastalog začepljenjem središnje cerebralne arterije, od strane Dr. M. Chopp i njegovih suradnika, u Henry Ford Health Science Center iz Detroita. Životinje (štakori) u daljnjem tijeku su bili tretirani sa Sildenafilom (2 i 5 mg) u trajanju od 6 dana, dok druga kontrolna skupina nije bila podvrgnuta tom tretmanu. Poslije 28 dana utvrdjen je zona rasta moždanih stanica od 237.27 mm² u grupi životinja tretiranim sa 2 mg sildenafila, i 541.02 mm² u grupi tretiranoj sa 5 mg sildenafila. Kod životinja koje nisu bile tretirane sa sildenafilom zona rasta moždanih stanica je bila od 177.94 mm². Izgleda da ovaj tretman potpomaže i funkcionalni oporavak, a čini se da je aktivan i ako se počne s njim i 24 sata od nastanka moždanog udara. Prema dosadašnjim istraživanjima lijek nema nikakvog učinka na dimenzije zone zahvaćene moždanim udarom, a kao posljedica njegove sposobnosti da stimulira neuroregeneraciju, angiogenezu i dentričnu arborizaciju (formiranje sinapsi), dokazala se plastičnost moždanog tkiva kao i sposobnost kompenzacije, odredjenog stupnja, ishemičkog oštećenje. Ova studija na životinjama otvara jednu neočekivanu perspektivu u liječenju moždanih oštećenja, dosada potpuno lišen konkretnih mogućnosti za obnavljanje. Prije nego budu planirane šire kliničke studije biće potrebno prikupiti još podataka koji potvrdjuju ovu interesantnu činjenicu, a koja otvara put ka jednostavnom i ne skupom tretmanu moždanog udara. (MEDSCAPE Italia)

Prema rezultatima jedne skorašnje kliničke studije, obavljene u Detroitu na oko 150 oboljelih od Parkinsonove bolesti i na 500 osoba koje su služile kao kontrolna skupina, publiciranoj u stručnom neurološkom časopisu “Neurology”, nikotin iz cigareta bi moga imati zaštitni učinak prema ovoj vrsti oboljenja. Učestalost ove bolesti je, ustvari, mnogo manji među pušačima i bivšim pušačima nego kod osoba koje nikad nisu zapalile cigaretu. Suprotno, medjutim, pozitivan učinak pušenja na Parkinsonovu bolest biva poništen istovjetnom konzumacijom alkohola. Osim toga, jedna druga grupa znanstvenika, na medicinskom Univerzitetu Vermont Koledža, je utvrdila da kod pacijenata oboljelih od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, tretman sa nikotinom u formi flastera, u trajanju od dva tjedna, dovodi do znatnog fizičkog i psihičkog poboljšanja, a koje je trajalo za neko vrijeme i poslije njegovog prekida.

Podcijenjena moć Aspirina

Kad bi se češće propisivao, aspirin bi mogao spasiti do 40'000 života godišnje u cijelom svijetu. Prema novijim istraživanjima čije rezultate donosi British Medical Journal, aspirin se premalo rabi u liječenju bolesnika koji su doživjeli infarkt i moždani udar. Iako je uloga aspirina u spriječavanju nastanka krvnih ugrušaka dobro poznata, od 200'000 pacijenata obuhvaćenih studijom primalo ga je manje od polovice. (VITA)

Grudi su dio ženskog tijela, koje najviše trpe od rada tijekom noći. U stvari, žene koje rade tijekom noći imaju povećan rizik od oko 60 % od oboljevanja od tumora dojke, u odnosu na žene koje nisu izložene noćnom radu. Ovo je zaključak dviju američkih studija provedenih na ženama koje su radile poglavito tijekom noći, bilo kao obične radnice, medicinske sestre ili liječnice. Razlozi za ovako povećani rizik, koji je od oko 40 % u slučaju obavljanja noćnog rada tijekom 3 godine i od oko 60 % ukoliko je on bio duži od 3 godine, nisu još dovoljno jasni. Predpostavlja se da važnu ulogu igra melatonin, hormon koji ima učinak na oksidacijske procese u stanici i koji biva proizveden tijekom noći (tijekom spavanja). Činjenica da tijekom noćnog rada se biva izložen vještačkom osvjetljenju, to dovodi do zaprečenja produkcije melatonina sa posljedičnim negativnim učincima na procese stanične oksidacije i povećanjem razine ženskih estrogena. Trenutno ne postoji adekvatno riješenje za ovaj problem, jedino se može savijetovati osobama "ljepšeg spola” koje rade samo tijekom noći da se u manjim vremenskim razmacima podvrgavaju redovitim mamografskim kontrolama.

Sok od naranče, smanjuje rizik od srčanog infarkta !

Plazmatične vrijednosti HDL-kolesterola, tkz. "dobrog kolesterola", nazvanog tako zbog svog učinka u smanjenju rizika od srčano-žilnih oboljenja, mogu biti povećane ukoliko prehranom unosimo sok od naranče. Prema nekim istraživačima na University of Western Ontario, dovoljno je popiti 3 čaše soka od naranče na dan da bi se povećale plazmatične vrijednosti HDL-kolesterola za od oko 20 %. Sok od naranče bio bi u stanju i da poveća razinu folata u našem organizmu, supstanci koje imaju učinak u smanjenju vrijednosti homocisteina, koji je razmatran kao važan čimbenik u nastajanju trombo-embolijskih procesa u našem organizmu.

Izgleda da prehrana prebogata kalcijem pogoduje razvoju raka prostate. Novija američka studija usporedila je zdravlje muškaraca koji su konzumirali pola dnevnih potreba mliječnih proizvoda s grupom koja je konzumirala više od dnevnih potreba. Rak prostate bio je za gotovo trećinu češći u grupi koja je dnevno jela previše mliječnih proizvoda. Autori međutim upozoravaju da se dnevni unos kalcija ne smije smanjiti ispod preporučenog (525 mg/dan) jer je kacij bitan za mnoge procese, ponajprije za izgradnju kostiju. (VITA)