Virus "Bolesti poljupca" pod optužbom zbog moguće povezanosti s rakom debelog crijeva

Humani Citomegalovirus (CMV), virus koji provocira infektivnu mononukleozu ( bolest poljupca), izgleda da ima određenih učinaka u pojavljivanju raka debelog crijeva. Jedna skorašnja američka klinička studija, objavljena u časopisu "Lancet", otkriva da ova vrsta virusa ima određene interferencije u staničnim procesima, favorizirajući tako malignu trasformaciju stanica, posebice u završnim dijelovima debelog crijeva. Charles S. Cobbs, sa "University of Alabama" iz Birmingham, uzeo je u razmatranje jednu grupu bolesnika oboljelih od tumora završnog dijela debelog crijeva (karcinom kolona i rektuma). Napravljeni su isječci za biopsiju polipa, adenokarcinoma te dijelova zdravog tkiva iz debelog crijeva, a dobiveni rezultati su indicirali prisutnost dvije vrste bjelančevina proizvedene od strane CMV i to u 80 % prisutnih u slučaju polipa debelog crijeva te u 85 % prisutnih u slučaju tumora debelog crijeva. Istraživači sumnjaju da ove dvije vreste bjelančevina stimuliraju određene gene koji zatim podspješuju transformaciju zdravih stanica u tumorske stanice. Kao zaključak se iznosi, da bi CMV mogao provocitrati ili olakšati, kod osoba koji su već genetski predisponirani, eventualnu pojavu ove vrste tumora. (Red-Pac/Adnkronos Salute)

Pušenje šteti zdravlju, ali i znatno utiče na seksualne performance. Cigarete su među glavnim čimbenicima "defaillances" u krevetu, posebice za muškarce iznad 40 godine starosti. To je pokazala jedna klinička studija vođena od strane Prof. Dr. Alessandro Natali, odgovornog u Centru za andrologiju, Prve Urološke klinike Univerziteta u Firenzi, predstavljena na kongresu "Udruženja androloga Italije", ovih dana u Bologni. Istraživanje je procijenilo učinak pušenja kao čimbenik rizika kod više od 5'000 bolesnika sa erektivnom disfunkcijom, sa posebnim naglaskom na mlađe ispod 40 godina starosti (18.7 % ispitanika). 43.6 % ispitanika iznad 40 godina starosti bili su pušači, dok je oko 3.4 % uspijelo prestati. Istraživanje je pokazalo da u oko 57.8 % ispitanika, pušača, cigareta je bila glavni uzrok erektivne disfunkcije. U 25 % ispitanika ispod 40 godina starosti pušenje cigareta čini jedini faktor rizika. Osim toga istraživanje je pokazalo da su i bivši pušači imali smetnja sa erektivnom disfunkcijom u nešto blažem stupnju, što je znak da pušenje cigareta može provocirati oštećenja na cirkulaciji penisa i nekoliko godina nakon prestanka. (Dam/Adnkronos Salute)

Iz bakterije Salmonella dobiveno je cjepivo koje će biti u stanju da blokira rast i razvoj tumora. Proizvod koji će se soministrirati peroralno i koji će biti sposoban da prekine opskrbljivanje tumora sa krvlju a samim time i sa hranjivim tvarima neophodnim za njegov razvoj. Već eksperimentirano na miševima od strame istraživača iz Californije. Američki istraživači, čita se u "Biotech.com", vjesniku Assobiotec-Federchimica, su modificirali mikroorganizam odgovoran za Salmonelozu, ubacujući u njegov DNA jedan gen koji daje naredbu za sintesu jedne vrste bjelančevine koja učestvuje u procesima vaskularizacije. Tako se stimulirajući imunološki sustav miša da napadne genetski modificiranu bakteriju, uspjela blokirati formacija novih krvnih sudova koji prehranjuju tumor. "Tretman sugerira jedan novi put napada na tumore bez da se direktno intervenira na tumor" objašnjava Ralph Reisfeld iz Scripps Research Institute u La Jolla, podvlačeći, međutim "da su potrebne još mnoge kliničke studije radi razumijevanja tehnike i utvrđivnaja da li ona sama može biti sigurna i korisna i za samoga čovjeka". (Red-Opa/Adnkronos Salute)

Onaj tko pokuša samoubojstvo, ostaje subjekt od povećanog rizika za još nekih 20 godina da to isto ponovi. Jedna engleska klinička studija objavljena u "British Medical Journal", otkriva da poslije samopovrijeđivanja ili pokušaja samoubojstva postoji kostantno visik rizik recidiva u narednih nekoliko godina. Gary Jenkins, psihijatar u East Ham Memorial Hospital (London), ispitao je i istražio 14 bolesnika, koji su prije 22 godine bili hospitalizirani poradi pokušaja samoubojstva. Prikupljeni podaci su pokazali da je najveći postotak novih pokušaja samoubojstva bio najveći u naredne 3 godine od prvog pokušaja. Prema autorima, liječnici u prvom zbrinjavanju bolesnika koji su izvršili autoagresiju, trebali bi imati u vidu prilikom tretamana ovih bolesnika, mogući povećan rizik od ponovne autoagresije koji se održava za dosta dugo vrijeme. (Red-Pac/Adnkronos Salute)

Kompleks B vitamina mogao bi sniziti rizik od srčanog napada kao i smrtnosti kod bolesnika podvrgnutih koronarnoj angioplastici (PTCA).

Posljednja klinička istraživanja su otkrila da bolesnici koji su bili pod tretmanom sa Folnom kiselinom, Vitaminom B6 i Vitaminom B12 u trajanju od 6 mjeseci, poslije godinu dana su bili u znatno boljoj kliničkoj situaciji u odnosu na bolesnike ne podvrgnute ovom tretmanu. U jednoj prethodnoj kliničkoj studiji vođenoj od istog tima stručnjaka, na čelu sa Dr. Guido Schnyder sa Kalifornijskog Univerziteta u S. Diego, došlo se do zaključka da kombinacija vitamina B kompleksa je znatno snizila rizik od ponovnog suženja koronarnih arterija kod bolesnika potvrgnutih koronarnoj angioplastici. Vitamini B kompleksa snižavaju vrijednosti homocisteina u krvi, proizvoda metabolizma bjelančevina, a koji je udružen sa povećanim rizikom od oboljavnja od srčano-žilnih bolesti, iako precizan mehanizam ovog učinka još nije u cjelosti jasan. Među bolesnicima potvrgnutim PTCA, otkriveno je da su visoke vrijednosti homocisteina u krvi vodile ponovnom suženju koronarnih krvnih sudova. Nova otkrića publicirana u "Journal of the American Medical Association" mogla bi modificirati standardne procedure kod bolesnika podrgnutih koronarnoj angioplastici (PTCA). Godišnje se u svijetu obavi oko 1.5 miliuna PTCA sa troškovima procedure koji se kreću između 5000 i 10000 Eura, a oko 20% od njih zahtijeva ponovnu proceduru PTCA u narednih godinu dana. Iz kliničkog istraživanja proizilazi osim toga da, jedan takav tretman ne samo da poboljšava kliničko stanje bolesnika nego i znatno umanjuje troškove ove invazivne procedure.

Klinička studija je obuhvatila 533 bolesnika podvrgnuta koronarnoj angioplastici koji su slijedili jedan dnevni režim tretmana sa kompleksom vitamina B i to 1 mg Folne kiseline, 40 mcg Vitamina B12 i 10 mg Vitamina B6, ili sa placebom (neaktivna supstanca), u narednih 6 mjeseci od tretmana. Poslije otprilike godinu dana rizik od smrti, srčanog udara ili ponovljene koronarne angioplastike bio je manji od 16 % kod bolesnika koji su bili pod tretmanom sa vitaminima B kompleksa, za razliku od 23 % kod bolesnika koji su dobili placebo. Na tretman su najbolje odgovorili bolesnici koji su imali visoke vrijednosti kolesterola, posebice LDL-kolesterola (rđavi kolestreol). I sve ovo sa dosta malim troškovima tretmana i ni sa jednim ozbiljnim sporednim učinkom. Preporuka znanastvenika je da se primjeni ova vrsta tretmana, radi snizavnja vrijednosti homocisteina u krvi, kod bolesnika podvrgnutih koronarnoj angioplastici, u trajanju od najmanje 6 mjeseci. (prontocuore.it)

Cijepivo TA-NIC predstavlja proteinski konjugat sastavljen od derivata nikotina udružen sa rikombiniranim beta toksinom kolere ( rCTB ), a stimulira produkciju anti-nikotinskih antitijela. Tako nastala antitijela se vežu za nikotin prisutan u krvi. Nastali kompleksi između nikotina i nikotinskih antitijela posjeduju velike dimenzije čime je zapriječen njihov prolaz kroz hemato-encefaličku barijeru, a time izostaje učinak nikotina na centralni nervni sustav a samim time i želja za pušenjem. Klinička studija u prvoj fazi je pokazala dobru podnošljivost ovog cijepiva kod 60 pušača i nepušača. Produkcija antinikotinskih antitijela bila je observirana poslije soministracije cijepiva kako u sistemskom tako i u lokalnom obliku. Cijepivo je proizvedeno od strane engleske biotehnološke tvrtke Xenova. (VacciniOnline.net Vaccini.net)

Postati majka poboljšava inteligenicju i zaštićuje mozak od starenja. To je zaključak do kojega je došao Craig Kinsley, profesor na Ričmondskom Univerzitetu u Virginiji, koji je u jednoj kliničkoj studiji na miševima observirao da su ženke koje su imale jedno ili više potomaka pokazivale znatno bolju memoriju i pamćenje u odnosu na one bez potomstva. "Ovaj zaključak bi mogao imati iste vrijednosti i na ljudima " - rekao je američki stručnjak. Stavljajući u poređenje tri grupe ženki miševa; prvu sačinjenu od onih koje nikad nisu imale potomstvo, drugu grupu sa jednim potomkom i treću grupu sa dva ili više – istraživač je stavio na probu spremnost i memoriju svake ispitane grupe, observirajući sposobnosti u ponovljenim testovima kroz određeno vrijeme, u pronalaženju hrane u jednom labirintu. Ženke koje su imale dvije bremenitosti uspijevale su razumjeti i memorizirati mnogo bolje i brže put kroz labirint u odnosu na ženke koje su imale samo jednu ili nijednu. Osim toga, rezultati u grupi pez potomstva su bili znatno inferijorniji u odnosu na grupu sa samo jednim potomkom. Između ostalog ispitani su i mozgovi ispitivanih životinja, posebice dio mozga koji se zove hipokampus, odgovoran za sposobnost memorisanja i razumjevanja. Kod životinja koje su imale veći broj bremenitosti postojao je znatno manji nivo proteina tipa amiloidnih prekursora, poznatih po povezanosti u izazivanju Alzheimerove bolesti. "Potrebna su druga klinička istraživanja – napominje Prof. Kinsley – radi potvrđivanja ovih rezultata kao i nihove primjenjenosti na ljude. Ovo je klinička studija na životinjama, ali i miševi i ljudi su sisiavci, imaju bremenitost i podliježu hormonskim promjenama" – zaključuje Prof. Kinsley.