ACNE VULGARIS

Kraće etiološko i epidemiološko razmatranje
Acne (akne) vulgaris (bubuljice na licu, leđima i ramenima koje se javljaju tijekom adolescencije) su zapaljensko oboljenje kože, nepoznatog uzroka, a koje izgleda biva aktivirano androgenim hormonima kod osoba sa genetskom predispozicijom. Radi se o jednom dosta čestom oboljenju koje pogađa i do 70 % adolescenata između 13 i 16 godine života; mnogo češće i u težem obliku se javlja kod muškaraca. Iako postoji vjerovanje da bolest isčezava dostizanjem zrelosti (u najvećem broju slučajeva), ipak ono se može javiti i trajati kroz čitav tijek aktivnosti spolnih hormona. Ukoliko se ne liječi može se provlačiti sve do pete ili šeste decenije života.
Do zapaljenskih promjena na koži dolazi poradi povećanja aktivnosti lojnih žlijezda, začepljenja infundibuluma folikula sa posljedičnim zadržavanjem loja i razrastanja bacilusa akni (Propionbacterium acnes) u uklještenom loju, te nadražaja usljed nakupljanja masnih kiselina i reakcije na strano tijelo.
 

Kliničke manifestacije oboljenja
Kožne promjene uglavnom zahvataju lice, vrat, gornji dio grudnog koša, te leđa i ramena. U blažim oblicima oboljenja mogu postojati blago izražena osjetljivost kože, bol ili svrbež. Karakteristične kožne promjene kod akne vulgaris su zapaljene papule, pustule, proširene pore, formiranje cisti te ožiljaka od akni. Dosta često dolazi do pojave komedona (tkz. crne bubuljice, koje nastaju nakupljanjem korneocita-rožnatih stanica, u izvodnim kanalima lojnih žlijezda). Međutim, najneprijatniji simptomi ovog oboljenja su samosvjesnost te osjećaj neprijatnosti zbog mogućeg naruženja koje akne vulgaris pričinjavaju ukoliko se pojave na licu i otkrivenim dijelovima tijela.
Postoje tri tipa akne vulgaris, koje ujedno oslikavaju i težinu oboljenja; akne komedonike (najblaži oblik), akne papulo-pustulozne te akne cistično-nodularne (najteži oblik).
U slučaju ne liječenja, akne vulgaris se mogu komplicirati u vidu nastajanja cisti, upadljivih ožiljaka te psihičkih trauma.
 

akne komedonike (najblaži oblik)

 

 

 
Komedonski oblik akni   Nodulo-cisticni oblik akni   Pustulo-papulozni oblik akni

Liječenje
Bolesniku treba objasniti koliko je liječenje neophodno ne samo da bi se postigao prihvatljiv kozmetski izgled u aktivnom stadiju oboljenja, nego i poradi izbjegavanja nastajanja trajnih ožiljaka.

Oprečno prijašnjim razmatranjima kako prehrana ima veliki učinak u nastajanju akne vulgaris, posebice jedenje čokolade, slatkiša, masne i začinjene hrane, te pijenje gaziranih napitaka; sve do danas ne postoje niti jedna klinička studija koja ukazuje na moguću povezanost dijetetskih čimbenika i nastanka akne vulgaris. Zna se međutim, da pretjerano jedenju masne hrane i slatkiša kod pojedinih osoba, može dovesti do nastanka sitnih papula i pustula (bubuljica), koje su dosta vremenski ograničene; javljaju se unutar 2-3 dana i u pravilu isčezavaju tijekom jednoga tjedna. To se povezuje sa stanjem povećanog lučenja inzulina (hiperinzulinizam) prilikom metabolizma gore navedenih namirnica; stanje povećanog lučenja ili otpornosti na inzulin indirektno može dovesti do nastajanja akne vulgaris stimulirajući endokrini odgovor preko drugih hormona kao npr. androgena, IGF1 (insulinlike growth factor) i IGF-bonding-protein 3.

Nije preporučljivo ni u kom slučaju istiskivanje akni niti komedona, radi mogućeg nastanka sekundarne infekcije kao i eventualne propagacije upalne reakcije na dublja tkiva.

Dosta često je od pomoći jednostavno izlaganje suncu u postupnim dozama, izbjegavajući dijelove dana sa jakim osunčenjem (između 11 i 16 sati). UV-zračenje se može koristiti i kao dodatak ostalim mjerama liječenja.
Ukoliko postoji malokrvnost, pothranjenost, gastrointestinalne smetnje te infekcija, treba ih liječiti jer su čimbenici koji mogu pogoršati postojeće akne vulgaris.

Potrebno je izbjegavati lijekove koje u sebi sadrže bromide ili jodide. Isto tako treba izbjegavati primjenu ulja i masti u kozmetičke svrhe ukoliko je oboljenje prisutno.

Otežavajući ili komplikujući emocionalni poremećaji se moraju uzeti u obzir i liječiti na adekvatan način.

Lokalnom liječenju bi trebali biti podvrgnuti svi bolenici. Takav tretman je dovoljan u slučajevima lakših akne vulgaris, ali ga je potrebno kombinirati sa sistemskim liječenjem ukoliko su akne težeg stupnja (papulo-pustulozne, cistične) ili ukoliko su bolne. U tu svrhu se koriste razni preparati u vidu krema, gelova i losiona koji u svom sastavu sadrže razna antiupalna, keratoplastična i keratolitička sredstva (Benzoilperoxid, Izotretionin,Trans-retinoička kiselina, Adapalen), te antibiotike.

Antibiotici se koriste poglavito kod acni vulgaris papulo-pustuloznog tipa. Obično bivaju kombinirani sa keratolitičkim sredstvima. U blažim slučajevima apliciraju se direktno na kožu (lokalna primjena). Postoje mnogobrojni komercijalni lijekovi, u vidu losiona i krema, koji sadržavaju antibitike tipa Clyndamicin i Erythtomicin. Zahtjevaju relativno dugu primjenu; do 3 mjeseca. Lokalno primjenjeni dosta se dobro podnose, ipak neohodan je oprez prilikom izlaganja suncu jer kod pojedinih osoba može izazvati fotosenzibilizaciju i hiperpigmentaciju. U težim slučajevima acne vulgaris, primjena antibiotika je sistemska (na usta), posebice antibiotik tipa Minocyclin u niskim dozama. Ovaj antibiotik smanjuje prisutnost bakterija u kožnim promjenama, a osim toga ima i jedan antiupalni učinak zahvaljujući sposobnošću kočenja proliferacije (bujanja) linfocita, granulocita i lokalnih makrofaga. Gotovo isti anti-bakterijski učinak u liječenju akni imaju i drugi makrolidni antibiotici (Azitromicin, Claritromicin, Roxitromicin). Kao i u slučaju lokalne primjene antibiotika, neophodan je oprez prilikom izlaganja suncu.

Kod nekih mlađih žena koje boluju od akne valgaris efikasno liječenje se može postići uporabom oralnih kontraceptivnih sredstava, posebice kombinacija estrogena i anti-androgene (Ciproteron acetat).

Kod žena sličan učinak imaju i kortizonski lijekovi; jedna klinička studija je pokazala da u 90 % mlađih žena uporaba prednisona u dosta niskim dozama tijekom najmanje 6 mjeseci je bila dovela do raščišćavanja ili znatnog poboljšanja akne vulgaris (kortizonski lijekovi djeluju putem snižavanja nivoa androgena u serumu).

U slučaju teških oblika akni nodulo-cističnog tipa, kao i u slučajevima kada gore navedene opće mjere i liječenje ne dovodi do poboljšanja, preporučava se dosta oprezno sistemska uporaba analoga Vitamina A, Isotretinoin (13-cis-retinoična kiselina). Zbog svog izuzetno teratogenog učinka, njegova uporaba je apsolutno kontraindicirana tijekom trudnoće, a ukoliko biva uporabljen kod žena u reproduktivnoj fazi obvezno treba biti kombinirana sa jednim efikasnim kontraceptivnim sredstvom; uporaba kontraceptivnog sredstva treba biti produžena još za 6 mjeseci poslije prekida liječenja sa gore navedenim lijekom.

Homeopatia, te fototerapija isto tako mogu biti od koristi.

Prognoza
Akne vulgaris se često povlače i bez liječenja, ali ovo stanje može da se zadrži sve do i tijekom odraslog doba, i može dovesti do nastanka primjetnih ožiljaka. Oboljenje je kroničnog karaktera i pokazuje sklonost da se vraća i pored adekvatnog liječenja. Remisije koje se postignu sistemskim liječenjem sa Isotretioninom su obično trajnog karaktera.
U slučejevima akne vulgaris otpornih na tkz. opće mjere liječenja, neophodno je konzultirati kožnog liječnika (dermatologa) radi jedne detaljne dermatološke obrade.

vrati se na početak