| OBJAVLJEN RAMSKI ZBORNIK KNJIGA O RAMI I RAMLJACIMA U SVIJETU Rama je se cjela Bosna zvala | - U nakladi Ramske zajednice u Zagrebu objavljen je novi Ramski zbornik, tradicionalni godišnjak o Rami i Ramljacima. Na 300 stranica A4 formata, bogato ilustriran, ali u maloj nakladi od 500 komada, zbog financijskih poteškoća. Na naslovnici ovogodišnjeg Ramskog zbornika je najstariji sačuvani prikaz ramskog, hrvatskog grba iz 1495. Urednik zbornika je Šimun Penava, inače predsjednik Ramske zajednice u Zagrebu. Na početku Ramskog zbornika je naslovnica web stranice www.rama.co.ba , koja je postavljena na Internet ove godine. Dio Rama danas donosi aktualnosti iz Rame. Blagoslov skulpture «Posljednja večera» Kuzme Kovačića na Šćitu, a ta je skulptura bila na izložbi u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Kronologiju događaja u Rami napisala je Ana Burić ( dopisnica Večernjeg lista iz Rame).Američki mjesečnik Sojurners objavio je tekst o Kući mira na Šćitu kod Rame. Toplo svjedočanstvo fra Mije Džolana, današnjeg provincijala Bosne srebrene i lječnice Katice Nikolić. |  | Naslovnica Ramskog zbornika | | O Rami u prošlosti spominje se kako su hrvatski pučki vladari nosili titulu «Kralj Hrvatske i Rame». U doba prije Turaka, naziv Rama je imala cjela Bosna. Iz 15 stoljeća potječe i stari grb Rame, a nagodinu se obilježava devet stoljeća od spomena imena Rama. Ovih dana biti će obilježena 60 obljetnica stradanja Ramljaka 1942 od četničkog pokolja. Zanimljiv je tekst o bugojanskoj skupini 1972. gdje Šimun Penava tvrdi kako je to zapravo Ramska skupina. Hrvatski emigranti su željeli doći do Rame, kako bi prije trideset godina podigli hrvatski ustanak protiv komunizma. O Rami u Domovinskom ratu izbor tekstova objavljenih u zagrebačkom Večernjem listu, izdanju za Herceg Bosnu, objavio je Jerko Pavličević. Kemal Mujčić napisao je tekst «Bosanski krug kredom» o ratu nepotrebnom ratu između Hrvata i Bošnjaka. Duhovni pastiri Rame, ramski franjevci , svećenici iz Rame i misionari na službi diljem svijeta , tradicionalan su dio zbornika. Posebno mjesto zauzimaju ramski franjevci iz samostana Šćit. Ima mjesta u zborniku za narodno stvaralaštvo, a na koncu je prilog o Ramskoj zajednici. Dosta je isječaka iz «Večernjeg lista» o Rami i Ramljacima. |