Franjevci Bosne Srebrene, ustaše i doček Svetog oca u Banjoj Luci ili srpska i talijanska promidžba protiv katolika BiH

ZAGREB-Kakve veze imaju pokolji ustaša u Dragaliću kod Banja Luke 1942. te  franjevci i doček Svetog oca u Banja Luci? Ima kada se poveže krivotvorenje povjesti i aktualni napadi na katolike u BiH, u srpsko-talijanskoj režiji. Uoči dolaska Svetog oca u Banja Luku srpske udruge su željele «odati počast za tri tisuće Srba ubijenih u Dragaliću 1942.» Ovaj zločin ustaša 7. veljače 1942. do danas nije potpuno istražen. Navodno je u jednoj noći pobijeno 2750 Srba, jer su pomagali četnike i partizane. Kasnije je broj smanjen na dvojstruko manje žrtava, a poznata su imena oko  600 žrtava. Danas licitiranje sa tim žrtvama prelazi u političko prepucavanje, te u napade na Hrvate.

 Fra Ante Perković je bio 1942. gvardijan Franjevačkog samostana Petrićevac kod Banja Luke, koji je najbliži Dragaliću. Na zamolbu fra Anđela Kajića, ondašnjeg provincijala Bosne Srebrene on je 1973. napisao svoje svjedočenje na osam tipkanih stranica. Svjedočenje je nedavno objavio časopis «Svjetlo riječi». Ondje fra Anto opisuje kako je u samostanskom  podrumu skrivao Srbe iz Dragalića, a neki su se i lječili u banjalučkoj bolnici. Za fra Tomislava (Miroslava) Filipovića koji je kasnije otišao u ustaše, a bio franjevac u samostanu,  objašnjava kako je od Vatikana traženo i dobiveno njegovo razrešenje iz franjevačkog reda. Negira optužbe da je činio zločine u Dragaliću.

 Čestiti fra Anto je se i u najtežim vremenima zalagao za suživot i pomagao svima. No, talijanska agencija Adista i autor Marco Aurelije Riveli u svom časopisu donosi tekst «Papa u Hrvatskoj, minuta žalosti zbog tisuća žrtava katoličkih ustaša». Autor je mislio na Papin doček u Banja Luci. Isti autor je napisao knjigu «Nadbiskup genocida, monsinjor Stepinac, Vatikan i ustaška diktatura u Hrvatskoj 1941-1945.» U svom tekstu o dočeku Pape u Banjoj Luci, uz napade na Svetog oca napada franjevce i katolike BiH. Stare priče o franjevcima-ustašama, pokoljima kao da su prepisane iz srpske promidžbe. Spominje i Dragalić i fratre sa Petrićevca kao koljače. Naravno, fra Antina dobročinstva i zalaganje za suživot u BiH ne spominje.

 Tekst B. Ćavar

 Prilog: Faksimil fra Antinog pisma pročitajte ovdje.